Za građevinu u Hrvatskoj možemo očekivati desetljeće ubrzanog razvoja. Kako razvojem i realizacijom projekata upravljati na najbolji mogući način, od prve skele do zbrinjavanja građevinskog otpada, bila je tema današnje konferencije u HGK Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost, u organizaciji HGK i u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“HGK radi na svim elementima tog razvoja. Informiramo građevinske tvrtke o mogućnosti i poslovima koji im se otvaraju. Radimo i na izazovima s kojima se građevinska industrija susreće – kako ne bi postali kočnica razvoja. Prije svega tu mislim na pitanje radne snage. Sljedeći element slagalice je građevinski otpad. Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. Naglašavam, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, mi imamo priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu – priliku koju moramo iskoristiti”,  poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

“S današnjim danom obnovili smo oko 10 700 objekata od potresa, bilo da se radi o privatnoj imovini, bilo da se radi o zgradama javne namjene, odnosno zgradama javnog sektora. Držimo da ćemo temeljem dostavljenih zahtjeva na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnoviti oko 18 tisuća lokacija. Kada je riječ o obradi i oporabi građevinskog otpada, naš je cilj što prije dosegnuti u postotcima smjernice Europske unije. Mi ga još nismo dosegnuli, ali s obzirom na aktivnosti svih institucija, držim da ćemo u idućem razdoblju i to napraviti. Kako bismo to mogli napraviti potrebno je diljem Hrvatske osigurati u brojnim jedinicama lokalne samouprave reciklažna dvorišta, gdje se može taj građevinski otpad oporabljati i s druge strane povećati aktivnosti tvrtki, njih 300tinjak, koje se u ovom trenutku bave oporabom”,  rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

VELIKO PRIZNANJE

Lonely Planet uvrstio Hrvatsku u top 10 svjetskih zemalja za 2024.

“Beton, cigla, crijep, keramika, metal – sve je to moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese. Procjenjuje se da je u 2021. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego godinu prije. Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje. Također i sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja te u ograđivanju od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke”,  istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

O građevnom otpadu, otpadu od rušenja i njegovom otisku te kako kružno gospodarstvo u kontekstu gospodarenja građevnim otpadom može pomoći u izgradnji održive budućnosti razgovarali su predstavnici tvrtki koje se bave izvođenjem građevinskih radova i proizvodnjom građevnog materijala te MPGI, FZOEU, Državni inspektorat, Svjetska banka i Grad Zagreb.

“Kod proizvodnje građevinskog materijala postoji mogućnost da se primarna sirovina u prosjeku minimalno supstituira s 10 do 15 posto sa zamjenskom sirovinom, odnosno s recikliranim građevinskim otpadom. Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal godišnje reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1.5 milijuna tona građevinskog otpada, što je značajno iznad  količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj. Mi smo spremni i možemo biti efikasno rješenje kod izazova koje donosi građevinski otpad. U praksi se često zna dogoditi da ne možemo doći do potrebnih količina, stoga se nadamo da ćemo u budućnosti imati što manje fotografija ilegalnih odlagališta građevinskog otpada”, rekao je predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK Davor Blažek.

“Građevinski otpad nastaje u velikim količinama i vrlo je bitno da ga se iskoristi kao sekundarnu sirovinu, odnosno da on više nije otpad. Bilo da se radi o nisko ili visokogradnji, sve tvrtke koje su u mogućnosti gospodariti otpadom ili ga reciklirati i obraditi, pozivamo da se uključe u rad Grupacije i da se na taj način što više od tog otpada ukloni s površina, tj. da se odloži na zakonom propisana odlagališta te zbrine ili oporabi”,  rekao je predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK Alan Perl.