Civilne žrtve rata Krešimir Ivančić i njegova sestra Štefica Dželajlija, čijeg su oca 1994. ubile srpske paravojne snage, dobili su 2008. od države odštetu od 230.000 kuna, ali su Vrhovni i Ustavni sud tu odluku ukinuli zbog zastare pa zbog kamata državi sada moraju vratiti čak 430.000 kuna.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič ocijenila je neprihvatljivim da se teret neodgovorne države koja nije na vrijeme procesuirala ratni zločin lomi na leđima obitelji, u ovom slučaju brata i sestre koji su ostali bez oca.

Oni su u listopadu 2007. dobili po 115.000 kuna naknade štete, što je 2008. potvrdio bjelovarski Županijski sud ali je 2010. Vrhovni sud ukinuo tu odluku uz obrazloženje da je nastupila zastara građanskog postupka.

Općinsko državno odvjetništvo u Daruvaru potom je pokrenulo tužbeni zahtjev za povrat odštete, troškove parničnog postupka i revizije odluke uz naplatu kamate. Prošli mjesec Ustavni sud je odbio njihovu tužbu pa tim civilnim žrtvama sada jedno preostaje pravdu tražiti na Europskom sudu za ljudska prava.

"Ovo je šokantan slučaj", kazala je Teršelić na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Kući ljudskih prava. Po njezinim riječima glavni problem te situacije je što se procesi za ratni zločin ne provode na vrijeme. "Umjesto da se pravovremeno provelo kazneni postupak za ratni zločin ono u što se dovodi žrtve je sama kazna kroz vraćanje odštete i plaćanje kamata", zaključila je Teršelič.

"Moja pravna bitka u Republici Hrvatskoj je završena. Idemo dalje sa tužbom prema Europskom sudu za ljudska prava", kazao je hrvatski branitelj Ivančić koji je na konferenciju za novinare došao sa svojim odvjetnikom.

Njegova sestra isplatila je ovrhom sva potraživanja prema državi, a on će, kaže, morati podignuti krediti jer ima troje djece i ne želi se dovesti u situaciju da mu oduzmu kuću.

Kada im je Županijski sud u Bjelovaru 2008. potvrdio isplatu naknade štete uračunao je rok zastare od pet godina za kazneno djelo terorizma, ali je Vrhovni sud utvrdio subjektivni rok od tri godine.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Ivančić tvrdi da dugo godina nisu ništa znali o počiniteljima zločina, a kad je donesen zakon o obeštećenju tereorističkim aktima pokrenuli su tužbu, ali im je osnovni cilj pokretanje postupka protiv poznatih počinitelja koji ni nakon 19 godina nisu privedeni pravdi.

"To jasno pokazuje da Državno odvjetništvo ne radi svoj posao", zaključio je Ivančić, hrvatski branitelj, dobrovoljac i ratni vojni invalid. Dodao je da su on i njegova sestra vjerojatno jedine hrvatske civilne žrtve koji su uspjeli dobiti odštetu.

Pripadnici srpskih paravojnih formacija ubili su njegova oca i još četiri osobe automatskom puškom u potiljak u selu Batinjska Rijeka pored Daruvara, a prethodno su ih svezali žicom. Iste godine optužena su trojica navodnih počinitelja, a tužiteljstvo je od jednog odustalo zbog nedostatka dokaza. Dvojica optuženih žive u Srbiji i nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 4.000 i 8.000 civilnih žrtava rata, a tek ih manji dio ima taj status.

U Documenti upozoravaju na paradoks da će ulaskom u Europsku uniju žrtve nasilnih kaznenih djela imati pravo na odštetu, koja nije dostupna civilnim žrtvama rata.