Ne znači da nismo ništa radili, nego da smo i mi i ostali trčali ili se mijenjali istim tempom, a oni koji su napredovali bili su proaktivniji – komentar je predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Ivice Mudrinića na činjenicu da je Hrvatska na najnovijoj listi globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma u 2015. zadržala lanjsko 77. mjesto.  

U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016., kojega je NVK jučer objavio, tvrdi se kako Hrvatska s ocjenom 4,1 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Među 140 gospodarstva svijeta Švicarska je najkonkurentnija zemlja svijeta i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se mi uspoređujemo, napredovale su Slovenija, čak 11 mjesta, zatim Slovačka, Češka, Makedonija, Rumunjska i Poljska. Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija stagniraju, a Mađarska i Crna Gora pale su za tri mjesta. "Kada bismo se vratili 30 godina unazad, Hrvatska bi bila ispred svih ovih zemalja, osim možda ispred Slovenije, no rat i tranzicija su nas unazadili", rekao je Mudrinić.

Bitan napredak zahtjeva provođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. No i dalje su jasno vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta te razvoju financijskog tržišta (pad za 14 mjesta). Prednostima konkurentnosti Hrvatske u 2015. su carinske tarife (5. mjesto), poslovni trošak terorizma (4.), ukupne porezne stope (11.)…, no zato smo po troškovima poljoprivredne politike, utjecaju poreza na investicije, opterećenjima vladinim odlukama, efikasnosti pravnog okvira… gotovo na začelju, oko 137. mjesta.  Najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj prema gospodarstvenicima su niska učinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo…Mudrinić smatra kako je potencijal RH za napredak značajan, ali nam nedostaje snage da ga iskoristimo.

"Negativan trend u makroekonomskom okruženju rezultat je fiskalnog deficita te razvoja financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala. Nije točno da ga nema. Ima ga koliko hoćete, no stranim se ulagačima isplati investirati samo tamo gdje je najmanji rizik i najveći povrat. To je jedno od područja gdje smo najtanji", tvrdi Mudrinić. Analiza je pokazala da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga se hitno moraju stvoriti preduvjeti za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta, a na kraju i životnog standarda i razine blagostanja.

Često se postavlja pitanje je li konkurentnost zapravo niska cijena rada. No Mudrinić tvrdi kako ni u razvijenim zemljama svijeta rad nije jeftin."Konkurentnost su inovacije i nova znanja", kaže.  Potpredsjednik Vlade Branku Grčić smatra kako je apsurdno da se Hrvatska nije pomakla na ljestvici konkurentnosti te da to treba istražiti. Ističe kako sve analize ukazuju kako je ulazak RH u EU doveo do povećanja konkurentnosti posljednje dvije godine, kao i kod drugih koji su ušli u EU, i to se vidi na makroekonomskim pokazateljima.

Dapače, hrvatski EU indeks poslovne klime prema podacima Eurostata raste najbrže među članicama EU-a, a on nije slučajan nego rezultat novih ulaganja, rasta izvoza te pojačanog korištenja EU fondova.  Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, osvrnuo se kako su u 10 najkonkurentnijih zemalja i plaće najviše.  "Dokle god mi budemo tražili konkurentnost u smanjenju radničkih prava umjesto da privučemo ljude koji će sudjelovati u stvaranju sustava visoke dodane vrijednosti, stagnirat ćemo ili padati", poručio je Sever.