Otvoreno pismo prenosimo u cjelosti.

Kao što znate Hrvatska Voćarska Zajednica prva je napisala Otvoreno pismo te nakon toga i putem konferencije za tisak upozorila na niz nepravilnosti i mogućih štetnih posljedica provedbe 1. natječaja ruralnog razvoja, a posebice u mjeri 4.1.1. "restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti u poljoprivredi", a koji je objavljen 11. 02. 2015. i trajao do 15. 04. 2015. 

Već kod same izrade Pravilnika bili smo protiv mogućnosti da se povezivanjem društava i raznim drugim načinima zapravo ugrozi sama svrha predmetne mjere poticanja hrvatskih poljoprivrednika.

Rezultat je sada svima poznat, a on je osim nepovratno izgubljenih godinu i pol dana, donio potpuno nepravednu podjelu sredstava te po potpuno nelogičnom sustavu bodovanja zapravo ostavio brojne male i srednje poljoprivrednike bez sredstava koje objektivno zaslužuju.

Ono što se stalno ponavlja jest kako je sustav bodovanja iznjedrio najbolje projekte, dok su se u stvarnosti dodatni bodovi kao i veća količina potpore (70% pa čak i 90%) dobivali na relativno lak način i više su zasluga krivo postavljenih propozicija Pravilnika, a gdje je zapravo to postala najbitnija stvar kod izrade projekata, a ne sama kvaliteta, sadržaj i njegova dugoročna ekonomska održivost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tako su od samoga početka pojedine poljoprivredne grane stavljene u potpuno neravnopravan položaj ali isto tako i većina malih i srednjih poljoprivrednika kojima je to primarna djelatnost, a koji u takvom sustavu bodovanja nisu mogli biti konkurentni. U stvarnosti najbitnije je bilo kako na razno razne načine formalno prikupiti čim više bodova dok sama kvaliteta projekta (tehnologija, ekonomska održivost, prethodno poslovanje) zapravo nije donosila gotovo ništa.

O svemu tome smo obavijestili javnost ali i Vladu te Predsjednicu Republike. Kada smo dobili veliku podršku šire javnosti, brojnih proizvođačkih udruga ali i Europske komisije, natječaj i isplata su privremeno zaustavljeni. Međutim novoj Vladi trebalo je šest mjeseci da donese konkretnu odluku, a koja je sada po nama netransparentna, nelogična i smatramo opet štetna za sve one kojima su sredstva zapravo trebala biti dodijeljena.

Nakon revizije ali i kontrole EK iste sve te nepravilnosti su potvrđene te je 21 projekat izdvojen kao moguće sporan za daljnje sufinanciranje.

Posljednja odluka (07. 08. 2016.) objavljena od strane Agencije ponovno na jedan potpuno nelogičan i opet pomalo čudan način "rješava" sve te uočene probleme i nepravilnosti.

Od 21 spornog projekta sada se govori o njih samo 10, a bez bilo kakvog daljnjeg obrazloženja ili javnosti detaljno pojašnjenih analiza i zaključaka kako se do takve odluke došlo. Takvo nedovoljno transparentno prezentiranje na koji način i po kojem kriteriju su se nekome uskratili ili ipak dodijelili desetci milijuna kuna smatramo apsolutno neprihvatljivim. 

Mišljenje je često kako su to nečiji tuđi ili Europski novci, pa ih se možda zato tako olako dijeli dok je stvarnost zapravo da su to zapravo novci hrvatskih građana i poljoprivrednika te se za njihovo dodjeljivanje trebaju primijeniti najkvalitetniji i najstroži kriteriji i cijeli taj proces mora biti javan i potpuno transparentan.   

Nadalje predmetnom odlukom sada se ista ta "oslobođena" sredstva pokušavaju usmjeriti na neki potpuno novi natječaj za koji niti se zna termin objave niti njegova pravila,  umjesto da se preusmjere na sve one nesporne i kvalitetne projekte koji su potpuno nezasluženo i strpljivo čekali godinu i pol dana, a ispod su crte.

Sve navedeno, osim što je potpuno nelogično, prema većini projekata vrlo nepošteno, a i za našu poljoprivredu loše, opet stvaraju novu sumnju da se ista ta sredstva umjesto u ruke poljoprivrednika koji ih sada nakon toliko čekanja uistinu zaslužuju, ponovno žele staviti u opticaj u nekom potpuno novom i nama nepoznatom natječaju i da ista opet ne dođu u ruke onima kojima su zapravo namijenjena!  

Smatramo kako argumenti u pojašnjenju odluke Agencije o preusmjeravanju oslobođenih sredstava u neki novi natječaj nisu opravdani, te u nastavku pojašnjavamo zašto ali i dajemo prijedlog za po nama nabolje i najpoštenije rješenje problema iz spornog natječaja:    

– Smatramo da je apsolutno nemoguće da obrada već postojećih i prijavljenih projekata iz 1. natječaja može trajati duže nego raspisivanje potpuno novog natječaja. Novi natječaj podrazumijeva vrlo vjerojatno izmjenu Pravilnika, proces samog raspisivanja, prikupljanja i na kraju cijelog procesa evaluacije svih prijava. S obzirom na trenutno političko stanje, objektivno je da prije kraja sljedeće godine nije realno očekivati isplate za projekte iz takvog novog natječaja.

– Argument da bi žalbeni rok potencijalno uzeo puno vremena također smatramo da ne stoji jer žalbeni rok može uzeti također puno vremena i na bilo kojem sljedećem novom natječaju. Znači žalbe će se vjerojatno svakako dogoditi na postojećem natječaju (zbog spornih projekata) ali po tom argumentu ispada da će i oni nesporni projekti u navedenih 240 "iznad crte" moguće biti ugroženi zbog žalbi ?!  Ukoliko to pak nije slučaj ne vidimo razlog zašto bi taj problem onda imalo 500-600 novih projekata koji su sada "ispod crte".

Smatramo da se ovdje radi samo o vremenu potrebnom za evaluaciju već postojećih projekata što po nikakvom razlogu ne bi trebalo biti problem agenciji niti po predmetnom niti po bilo kojem novom natječaju. Čak štoviše evaluacija postojećih projekata trajala bi kraće jer je prva eliminacijska evaluacija prihvatljivosti za sve projekte (njih preko 1.000) već i odrađena.

– Argument da bi ocjenjivanje projekata ispod „crte“ uzelo više vremena nego ocjenjivanje potpuno novih prijava također nema nikakvog smisla, pošto su svi projekti iz prvog natječaja prošli najbitnije osnovne „filtere“ ocjenjivanja valjanosti prijava i osnovnu analizu prihvatljivosti stoga je dobar dio posla već i odrađen. Znači sam proces objavljivanja i provedbe 1. natječaja je završen, kao i prva evaluacija svih projekata te prema tome nikako novi natječaj ne može dati brži rezultat nego ocjenjivanje već prijavljenih projekata!    

– Ukoliko se sada novci koji su postali dostupni prebace u potpuno novi natječaj, osim novog gubitka vremena (više od 1 godine sigurno), svi oni koji su prijavili projekte na način da su zadovoljili kriterije i nisu stvarali umjetne uvjete zapravo postaju kolateralna žrtva i biti će „kažnjeni“. Nakon godinu i pol dana čekanja, a zbog spornih projekata, umjesto da ostali projekti na istom natječaju sada konačno dobiju priliku, isti će zapravo biti eliminirani bez ikakve vlastite krivice. Postavlja se pitanje zašto primjerice i takvi projekti ne bi također mogli uložiti prigovor i žalbu zato što su zbog drugih spornih projekata ostali uskraćeni za već pripremljene i prijavljene investicije koje su potpuno valjane i prihvatljive na postojećem natječaju.

– Svi projekti koji su zbog spornih situacija ostali ispod crte su već potrošili značajna sredstva i vrijeme u pripreme projekta, konzultante, ishođenje dozvola i sl., te bi u slučaju novog natječaja isti zapravo bili oštećeni za većinu do sada uloženog i to potpuno bez osnove ili vlastite krivnje. Naravno za novi natječaj dobar dio troškova morao bi se ponovo napraviti radi proteka vremena i usklađivanja sa eventualnim promjenama Zakona i Pravilnika.

– Osim toga dio projekata je vjerojatno već i započet te bi isti zapravo prebacivanjem oslobođenih sredstava u neki novi natječaj opet bili nepravedno zakinuti, jer onda takve već započete projekte ne mogu ponovno prijaviti na nove natječaje. Opet ne vlastitom krivnjom i potpuno nepošteno.

 Sukladno navedenom dajemo prijedloge za po nama najpoštenije iskorištenje sredstava po predmetnom natječaju:

– S obzirom da cijeli natječaj nije poništen kako je predlagano, potpuno je nerazumno i nelogično da se sada dostupna sredstva ne preusmjere u dodatnih 500-600 već gotovih, u dobroj mjeri obrađenih, a djelom i započetih projekata. I to onih koji su potpuno nezasluženo čekali godinu i pol dana na rješenje, a zbog nekolicine spornih projekata. Hrvatska tako gubi još minimalno godinu dana, a oni nesporni i dobri projekti će tada biti nepravedno „kažnjeni“.

– Smatramo da bi logično, a zasigurno najpravednije i najbrže, bilo za cjelokupno oslobođeni novac iz mjera 4.1.1.,  4.1.2. i 4.2.1. "spustiti crtu" na mjeri 4.1.1.  gdje bi zapravo odmah mogla krenuti realizacija ukupno preko 800 projekata iz mjere 4.1.1. što je zapravo i sukladno regulativi Europske komisije u smislu količine projekata koji moraju biti sufinancirani u sedmogodišnjem razdoblju – oko 50% zadane količine projekata u sedmogodišnjem ciklusu sa 50% rezerviranih sredstava po 1. natječaju.

– Agencija bi trebala u sljedećih 30-tak dana zatražiti pismeno očitovanje svih nositelja prijavljenih, a prihvatljivih projekata iz predmetnog 1. natječaja, o tome jesu li već započeli investiciju ili od nje eventualno odustaju. Sukladno tome dobiti će se stvarno stanje za sve te projekte i moći krenuti u obradu svih onih projekata koji su i dalje u planu za provedbu ili su već u provedbi. Tako se neće dogoditi rezervacija sredstava za projekte od kojih su investitori moguće već odustali pa će tako iskorištenost sredstava biti puno veća. U protivnom dio sredstava neće biti dostupan još uvijek aktualnim projektima ispod crte jer su primjerice ista rezervirana za projekte iznad crte, a koji neće biti realizirani što je zapravo dvostruki gubitak. Radi toga kako je i praksa u drugim državama trebalo bi se ugovoriti 10-15% više projekata od onoga za što su alocirana sredstva, jer u praksi nikada svi projekti ne budu realizirani pa se tako maksimizira iskoristivost sredstava i broj realiziranih projekata u natječaju.

– Na taj način skraćuje se vrijeme evaluacije, aktualni projekti kreću odmah u provedbu i svi oni dobri i nesporni projekti sada dobivaju zasluženu mogućnost za povratom sredstava te sredstva odmah idu u svoju namijenjenu funkciju.

Nadamo se kako ćete u kratkom roku uvažiti naše argumente i naše prijedloge.