Hrvatska je na samom začelju među zemljama Europske unije po spremnosti uvođenja umjetne inteligencije (AI) u javni sektor, pokazuje indeks Oxford insights. Susjedna nam Slovenija također ne stoji najbolje, ali je ipak bolja od Hrvatske te je otprilike na sredini ljestvice. U Sloveniji se ona najviše koristi na nacionalnoj razini, dakle, u ministarstvima i vladinim tijelima, a manje na lokalnoj razini, pokazuje istraživanje koje je proveo Fakultet za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani, a čiji su rezultati predstavljeni na Znanstveno-stručnom skupu “Umjetna inteligencija u poslovnom sektoru i javnoj upravi: potencijali izazovi”, u organizaciji Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Besplatan procesor

Javna uprava Slovenije, primjerice, koristi je u automatizaciji socijalnih prava te je podrška socijalnim radnicima. Kako se, koliko i za što koristi u Hrvatskoj, ostaje nepoznanica jer mapiranje sustava nije napravljeno. Istraživači EIZ-a to planiraju napraviti sljedeće godine, ako njihov istraživački projekt bude odobren i financijski podržan, najavila je Jelena Budak, znanstvenica s EIZ-a. No, kako i Oxford Insights indeks govori, situacija nije dobra. Šteta jer bi AI mogao biti od velike koristi, posebno u državi u kojoj službama treba godinu dana da donesu rješenje o pravu na inkluzivni dodatak.

Fokus na suverenosti

“AI pomaže u automatizaciji i personalizaciji, odnosno u ubrzanju postupaka te prilagodbi usluga. Pomaže i u donošenju boljih odluka i predviđanja, otkrivanju nepravilnosti, podrška je službenicima te olakšava participaciju građana”, naveo je Dejan Ravšelj s Fakulteta za javnu upravu u Ljubljani, dodavši da je primjena AI u slovenskoj javnoj upravi počela još 2011. Dok Hrvatska tapka u mraku što se tiče primjene AI-a u javnoj upravi, situacija je malo jasnija u privatnom sektoru. Istraživanje EIZ, na kojem su radili znanstvenici s EIZ-a, Jelena Budak, Zoran Aralica i Bruno Škrinjarić, pokazuje da je od 506 anketiranih poduzeća (koja sva koriste AI u poslovanju), tek 66 razvilo vlastite AI alate. “Riječ je većinom (74 posto) o mikro poduzećima s manje od deset zaposlenih čije je sjedište u Zagrebu (55 posto) te posluju u prerađivačkoj ili IT industriji”, izložio je Škrinjarić.

U privatnom i javnom sektoru mnogo je prostora za razvoj i implementaciju tehnologije koja će “sve promijeniti”, smatra Jan Jilek, glavni izvršni direktor DotMetricsa, kompanije u sastavu Ipsos grupacije. “Dolaskom interneta marginalni trošak distribucije informacija postao je besplatan. Umjetnom inteligencijom ćemo, s druge strane, dobiti besplatan procesor pa očekujem da će transformacija biti mnogo veća i puno brža nego što je bila ona kojoj smo svjedočili kada smo uveli internet. Promjenama neće svjedočiti samo poslovni sektor, mali i srednji, već će one utjecati na naše živote”, ističe Jilek upozoravajući da bi u toj transformaciji mnogi mogli ostati bez posla. “Da se mene pita, ja bih usporio stvari, međutim, to nije moguće”, kaže.

Brzina promjena, barem u javnom sektoru, ali i društvu općenito, ovisit će o državnom pogurancu i podršci koju će dobiti primjena umjetne inteligencije i njezin razvoj. Temelj toga trebao bi biti Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije koji je u fazi izrade, a do kraja godine trebao bi biti u javnom savjetovanju. Njegov fokus bit će na razvoju vještina, odnosno, ulaganju u obrazovanje u području AI-a, izgradnji infrastrukture, poticanju inovacija i istraživanja te transpoziciji europskog Akta o umjetnoj inteligenciji u domaće zakonodavstvo, rekao je Ivan Lakoš iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, dodavši da bi već ovaj mjesec trebali imati prvi nacrt Nacionalnog plana.

Zagreb razvija AI

Što se tiče infrastrukture, Lakoš najavljuje da će fokus biti na AI suverenosti. Država planira, otkriva, uložiti otprilike 50 milijuna eura u podatkovni centar namijenjen umjetnoj inteligenciji. Plan je projekt financirati iz EU Programa za konkurentnost i koheziju koji je trenutačno u fazi srednjoročnog vrednovanja. Također, kako doznajemo od Lakoša, ne planira se graditi novi podatkovni centar, već bi se nadogradio postojeći u Centru dijeljenih usluga kojim upravlja državna IT kompanija Apis.

Dok državna tijela slabo koriste AI alate, grad Zagreb na tome intenzivno radi. Dražen Lučanin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba, kaže da je Grad razvio više takvih aplikacija (zginfo.ai iTransparentnost…). Lučanin kaže da su osnova AI-a podaci te da Grad nastoji što je moguće više podataka dijeliti kroz portal otvorenih podataka.

Otvoreni podaci, infrastruktura, veća suradnja privatnog i javnog sektora, preduvjeti su kvalitetnih AI rješenja koja bi nam trebala olakšati život.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”