Europska unija nedavno je objavila planove o smanjenu otpada kućanstava za petinu, i time dodatno pojačala pritisak u pogledu okolišno savjesnog načina življenja.

Slijedom toga, kompanija Clear it Waste u suradnji s Europstatom napravila je istraživanje po zemljama koliko su u proteklih deset godina smanjile ukupne količine otpada. I prema rezultatima istraživanja Hrvatska se ima čime pohvaliti – od 2012. do danas količina reciklaže u Hrvatskoj povećala se za čak 114 posto, što je svrstava u top 5 zemalja po napretku unutar EU.

Na prvom mjestu je pak Slovačka koja je reciklažne stope digla za čak 265%. Slijede Poljaci sa 236%, a malo iznad 200 posto je i Latvija, dok su u Bugarskoj za 162 posto uspjeli povećati količinu otpada raspoloživog za reciklažu.

Poslije Hrvatske i njenih 114% slijede Litva (89%), Češka (87%), Estonija (59%) i Slovenija (43%) koja je i prije 2012. već krenula putem “zelenog življenja”…

Posebno je slovački uspjeh u tom pogledu fascinantan jer su još 2012. bili na samo 13,4% otpada koji je za ponovnu upotrebu, da bi 2021. došli na 40,3%, dok je Bugarska na zavidnih 65,5%. Hrvatska je s niskih 14,7% iz 2012. došla do 31,4% iskoristivog otpada iz 2021. što je i dalje zaostatak od gotovo 20% za prosjekom Unije (49,6%).

S iznimkom Bugarske i dalje prednjače srednjeeuroopske zemlje Austrija (62,3%) i Slovenija (60%), a zatim redom zemlje Beneluksa: Nizozemska (57,8%), Luksemburg (55,3%) i Belgija (53,3%).

Prema istome istraživanju najlošiji rezultat zabilježen je u Rumunjskoj koja je otišla u suprotnom smjeru od prvih susjeda Bugara jer je reciklažna stopa u navedenih deset godina (2012.-2021.) pala za 24%, a značajan pad dogodio se i u Danskoj (-19%) i Švedskoj (-16%). Uz najveći pad Rumunji su i ukupno gledajući najlošiji sa svega 11,3% otpada koji je za ponovnu upotrebu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost