Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU zamjetno se smanjila u srpnju, a Hrvatska je u skupini zemalja s izrazitijim padom, najvećim od početka pandemije, pokazalo je izvješće Eurostata. Srpanjski pad, prema sezonski prilagođenim podacima, iznosi 1,1% u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla za 0,4%.

Najviše je pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7% u eurozoni i za 2,4% u EU, znatno snažnije nego u lipnju. Izrazitiji pad zabilježen je u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 2,2% u eurozoni i za 1,9% u EU. Snažno je pak porasla proizvodnja energije, za 1,6% u eurozoni te za 1,5% u EU, nakon gotovo stagnacije u lipnju.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše se u srpnju na mjesečnoj razini smanjila industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1%.

Slijede Irska i Litva s padom za 6,6 odnosno 4,4%, a blizu je i Hrvatska s padom za 3,9% u odnosu na lipanj, kada je uvećana za 2%, pokazuju tablice Eurostata. Srpanjski pad najveći je od travnja 2020. i početka pandemije. Najviše je pak porasla proizvodnja u Švedskoj, za 5,1%.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u srpnju za 2,2 odnosno 2,4%, otprilike dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu. U eurozoni najviše se smanjla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 6,7%, a u EU proizvodnja energije (7,4%).

Energetski sektor u zoni primjene zajedničke europske valute bilježio je pad za 5,7% u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Blago je na oba područja porasla samo proizvodnja kapitalnih dobara.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 0,7%, nakon 2,4-postotnog rasta u lipnju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost