Premda se srednja i istočna Europa, zasad, uspješnije nosi s epidemijom koronavirusa od zapadnih susjeda, ulagači pažljivo prate jačanje pritisaka na tržištima državnog duga.

Unatoč dobrim fiskalnim pokazateljima, agregatni rast 8 zemalja – Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Češke, Bugarske, Poljske, Mađarske i Rumunjske, spustit će se prema -3%, a javni dug preskočiti 50% udjela u BDP-u, očekuje agencija Moody’s.

Istovremeno, ministar financija Zdravko Marić rekao je da se u RH očekuje pad BDP-a od oko 8-9% ove godine. Najavio je da će u naredna dva tjedna država izaći s novim operacijama zaduživanja, nakon što je dosad prikupljeno 8,5 milijardi kuna od 75 mlrd. koliko nedostaje te da se na međunarodnim tržištima očekuje “neviđena gužva”.

Obistinila su se upozorenja da Hrvatska nije dovoljno ambiciozno provodila fiskalnu konsolidaciju kad je mogla, a tek treba vidjeti koju će cijenu (prinos) platiti za novi dug. U korona krizu Hrvatska ulazi s najvišom razinom duga u regiji, 73,2% BDP-a.

Moody’s ističe da je većina zemalja CEE zadnjih godina ostvarivala snažan rast i smanjivala fiskalne ranjivosti i javni dug, no u 2020. očekuje se snažan pad BDP-a, a oporavak će ovisiti o trajanju mjera za obuzdavanje zaraze. Moody’s ističe da će izdašni paketi pomoći za spas gospodarstva privremeno proširiti proračunske manjkove i povećati državni dug u svim zemljama regije.