– Etično financiranje, bankarski model koji već godinama funkcionira u Europi i svijetu, uzima ono najbolje od tradicionalnog pristupa bankarstvu, primjenjuje ga na sadašnje prilike i vodi društvo u jedan novi i osvješteniji svijet poimanja novca, njegove zarade, distribucije i multiplikacije – poručio je s godišnje skupštine Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) u Splitu potpredsjednik Vlade Božo Petrov te dodao da pojedinac može biti pokretač promjena, ali društvo je ogled njihove uspješnosti.

FEBEA prvi put godišnju skupštinu održava u zemlji u kojoj još ne postoji etična banka, no upravo tim činom iskazuju potporu njezinu osnivanju koje u Hrvatskoj vodi Zadruga za etično financiranje, inače suorganizator konferencije Socinnovethics u sklopu koje se održava i glavna skupština. Teme ovogodišnje konferencije su upotreba inovativnih informacijskih tehnologija u bankarstvu, vizija budućnosti etičnog bankarstva kao pokretača društvenih promjena, od podržavanja koncepta samoodrživosti otoka do problema prezaduženosti i uloge etične banke u njezinu rješavanju, poticanju energetskih zadruga i vlasništva građana nad proizvodnjom električne energije, lokalne proizvodnje i distribucije domaće hrane, uloge lokalnih, alternativnih valuta…

– Hrvatska potiče nove ideje, Hrvatska prihvaća nove ideje – posebice one koje daju dodatni vjetar u leđa našem gospodarstvu, koje jačaju naše male proizvođače i koje misle o budućnosti Hrvatske. Upravo takva je i ideja uvođenja modela etičnog bankarstva u Hrvatsku – istaknuo je Petrov.

Da će Hrvatska zasigurno dobiti svoju prvu etičnu banku i time osnažiti gospodarstvo, posebno sektor domaće proizvodnje, prokomentirao je predsjednik FEBEA-e Fabio Salviato.

– Mislim da kao društvo postajemo svjesniji nužnosti za društvenim poduzetništvom, a to je ono što etično bankarstvo nudi; investiranje profita u projekte koji će stvarati dodanu vrijednost, koji su ekološki i financijski održivi i kojima je u cilju dobrobit zajednice – kaže Salviato.

FEBEA ima više od 60 000 članova u 28 zemalja, upravlja imovinom od 30-ak milijardi eura, a i u doba krize članice joj bilježe godišnji rast od 20 posto. Otprije dvije godine u članstvu je i hrvatski ZEF čiji upravitelj Goran Jeras komentira kako FEBEA-a ovakvom vrstom podrške osnivanju etične banke u hrvatskoj nadležnim institucijama želi pokazati i da takav tip bankarstva nije izolirani incident, nego jasan element strategije europskog razvoja koji je i u dokumentima EU imenovan kao jedan od strateških stupova razvoja održive ekonomije.

Saša Drezgić, zamjenik ministra financija, istaknuo je kako poslovni model etičnog bankarstva u inozemstvu funkcionira i donosi rezultate koji se na gospodarstvo zemalja odražavaju pozitivno te da u tom smislu očekuju isti takav doprinos i u Hrvatskoj, dok je kandidatkinja za članicu uprave buduće banke Silvana Vujnović prokomentirala da se europsko društvo stalno mijenja i razvija u nastojanju da odgovori na različite zahtjeve određene međunarodnim, nacionalnim i lokalnim okolnostima i uvjetima.

– Takve promjene često određuju pojavu novih društvenih, ekonomskih i financijskih potreba koje postojeći alati ne mogu riješiti. Sektor etičnog financiranja upravo se suočava s nekima od ključnih izazova, kako u tehnološkom tako i u društvenom smislu. Zato je u ovom trenutku bitno raspravljati i usvojiti određene inovacije kojima će etične banke i dalje učinkovito odgovarati na sve zahtjeve koje postavlja društvena ekonomija – zaključila je S. Vujnović.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a