Po konkurentnosti je Hrvatska ove godine zauzela 58. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih gospodarstava, objavio je Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Na ljestvici najkonkurentnijih gospodarstava Hrvatska je pala za jedno mjesto u odnosu na 2012. godinu, pokazuju najnoviji rezultati objavljeni u „Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2013“.

„Ovogodišnji rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor, a s ciljem povećanja konkurentnosti naše zemlje. Gospodarska kriza kroz koju prolazimo te analiza IMD-a jasno poručuju da će se upravo mala, izvozno orijentirana i stabilna gospodarstva lakše oporaviti od posljedica trenutne krize. U tome vidim našu priliku i za jačanje nacionalne konkurentnosti. Moramo se više fokusirati na poboljšanje poslovne efikasnosti, ali i na povećanje fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenama“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ove godine SAD se vratio na prvu poziciju na ljestvici konkurentnosti IMD-a, zahvaljujući prvenstveno oporavku financijskog sektora, tehnološkim inovacijama i velikom broju uspješnih kompanija.

Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšali svoju konkurentnost. U slučaju Japana, mjere koje je uveo predsjednik Vlade Shinzo Abe polučile su početni pozitivan učinak na gospodarstvo.

U Europi su najkonkurentnije zemlje Švicarska (2.), Švedska (4.), Norveška (6.) i Njemačka (9.), čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu. Kao i prošlih godina, gospodarski rast ostalih europskih zemalja jako je ograničen mjerama štednje koje odgađaju oporavak.

Od novih članica EU, Češka nastavlja 4-godišnji trend blagog pogoršanja, ali je zadržala relativno povoljnu poziciju (35.). Poljska je od usporednih zemalja najbolje rangirana, na 33. poziciju, a 2006. godine bila je 58. na listi, tek jedno mjesto ispred Hrvatske. Slovačka je održala 47. poziciju, ali je to i dalje loše u usporedbi s 30. mjestom u 2008. godini.

Slovenija je i nadalje vrlo nisko, na 52. poziciji, a Rumunjska i Bugarska su i dalje u silaznoj putanji, navodi se u priopćenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino je u 2008. godini zabilježeno realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela).

U posljednjih pet godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalaze 2 zemlje. Pored Venezuele, koja drži posljednju poziciju, u 2013. godini je Grčka napredovala 4 pozicije, a Argentina isto toliko nazadovala te od Grčke preuzela mjesto na rang listi iza Hrvatske.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

U analizi 20 indeksa konkurentnosti, kod Hrvatske znatnije promjene zamjetne su kod pogoršanja cijena (-18), produktivnosti i efikasnosti (-9) i tehnološke infrastrukture (-8). Istodobno, poboljšanja su kod javnih financija (+4).

Indeks cijena pogoršan je prvenstveno zbog povećanja inflacije s 2,3 na 3,4 posto. Indeks produktivnosti pogoršan je zbog vrlo loših anketnih odgovora o procjeni produktivnosti hrvatskih radnika i poduzeća. Tehnološka infrastruktura pogoršana je zbog lošije vrijednosti indikatora brzine internetske veze, kao i smanjenja ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu. Poboljšanje u području javnih financija posljedica je smanjenja proračunskog deficita sa 4,5 na 3,3 posto BDP-a.

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine. U 1997. godini globalizacija svjetske ekonomije prisila je IMD da promjeni metodologiju mjerenja konkurentnosti koristeći integrirane analize. Zbog takve jasne metodologije sada postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duže vremensko razdbolje, zaključuje se u priopćenju.