EN DE

Hrvatska može biti europska Florida

Autor: Andreja Šantek
25. srpanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost, misli da Hrvatska može postati drugi dom za umirovljenike iz Europe/Boris Šćitar/PIXSELL

Specijalna bolnica za oftalmologiju i u krizi bilježi rast, a već sad imaju regionalni pristup i liječe pacijente iz inozemstva.

Oftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, unazad nekoliko godina govori o projektu 'Hrvatska kao Florida Europe', a ulaskom u EU, kaže, njegova će upornost biti vrednovana. "Istina je da bi Hrvatska po mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma mogla biti Florida, i metaforički i stvarno, za stanovnike sjeverne Europe.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mogla bi se realizirati kroz razne poduzetničke inicijative koje povezuju know-how medicine u Hrvatskoj, dobar brend i imidž našeg turzima, inicijativu građevinskog sektora kroz gradnju stanova na desetak lokacija duž jadranske obale u kojima bi stanovali umirovljenici iz sjeverne Europe. Dnevni prihod koji bi generirala ta populacija za svoje zdravstvene, rekreativne i druge potrebe mogao bi iznositi 7,5 milijuna eura ili 1,35 milijardi eura tijekom 180 dana", uvjeren je Gabrić.

Oftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, unazad nekoliko godina govori o projektu 'Hrvatska kao Florida Europe', a ulaskom u EU, kaže, njegova će upornost biti vrednovana. "Istina je da bi Hrvatska po mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma mogla biti Florida, i metaforički i stvarno, za stanovnike sjeverne Europe.

Mogla bi se realizirati kroz razne poduzetničke inicijative koje povezuju know-how medicine u Hrvatskoj, dobar brend i imidž našeg turzima, inicijativu građevinskog sektora kroz gradnju stanova na desetak lokacija duž jadranske obale u kojima bi stanovali umirovljenici iz sjeverne Europe. Dnevni prihod koji bi generirala ta populacija za svoje zdravstvene, rekreativne i druge potrebe mogao bi iznositi 7,5 milijuna eura ili 1,35 milijardi eura tijekom 180 dana", uvjeren je Gabrić.

No, da bi se to realiziralo, dodaje, ministarstva turizma, zdravstva i poduzetništva te regionalnog razvoja trebala bi djelovati zajednički. Gabrić smatra da je geografska prednost Jadrana očigledna, a jasno je da bi u Hrvatskoj 'drugi dom' za mnoge građane EU koji nam geografski teže (Italija, Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka) predstavljao logičan izbor, pogotovo uzevši u obzir devastiranje španjolske obale te praktički zabranu daljnje gradnje u Italiji i Francuskoj. 

 

Gabrić

Da bi se sve to objedinilo trebalo bi napraviti master plan koji povezuje sve industrije koje u svijetu žive od zdravstvenog turizma, poticati razvoj zimskog turizma te poticati i razvijati privatno zdravstvo i reorganizirati državno zdravstvo, a država i lokalne zajednice trebale bi definirati lokacije i osigurati zemljišta po povoljnim uvjetima za razvoj projekata

Akreditacija kvalitete
"Ako su greenfield investicije postale na Jadranu profitabilne te ako integralni resorti visoke klase s apartmanima u kojima se nude usluge life coaching i zdravstveni servisi postanu standardi ('stay well', 'health hotel' koncepti), a akreditirana kvaliteta bolnica na Jadranu bude pratila ponudu kao dio infrastrukture za drugi dom i zrelu životu dob, onda je taj projekt itekako moguć", smatra Gabrić. No, dodaje, nema dobrog turizma bez dobre percepcije Hrvatske i zato je brandiranje Hrvatske važan projekt. Da bismo ponudili ozbiljan zdravstveni turizam, smatra, treba popraviti percepciju čitave destinacije i akreditirati bolnice te razvijati privatne institucije jer trenutačno hrvatsko zdravstvo ne zadovoljava te uvjete.

"Da bi se sve to objedinilo trebalo bi napraviti master plan koji povezuje sve industrije koje u svijetu žive od zdravstvenog turizma, poticati razvoj zimskog turizma te poticati i razvijati privatno zdravstvo i reorganizirati državno zdravstvo, a država i lokalne zajednice trebale bi definirati lokacije i osigurati zemljišta po povoljnim uvjetima za razvoj projekata", kaže Gabrić. Upravo je pokretanje klastera Zdravlje, objašnjava, moderni odgovor medicinskih poduzetnika, znanstvenika i tehnoloških kompanija. Klinika Svjetlost djeluje na međunarodnom tržištu već nekoliko godina i to je, kaže, njihova strateška orijentacija, a budući da rade svjetsku medicinu, primjenjuju standard i tehnologije globalne znanosti, ne vidi razlog da ne djeluju na tržištu EU. 

Suradnja s Libijom
"Klinika je prepoznata kao lider u oftalmologiji i kao pouzdan partner te je već napravila svojevrstan regionalni prsten Zagreb – Split – Sarajevo – Banja Luka kojim se pozicionirala na tržištu. Etablirali smo se na tržištu Sjeverne Afrike, kroz suradnju s Ministarstvom zdravstva Libije koja ne obuhvaća samo dolazak i liječenje pacijenata, već i dolazak libijskih liječnika i stručnjaka na edukaciju u Kliniku Svjetlost, ali i odlazak stručnjaka iz Klinike u Libiju kako bi tamo pomogli osposobljavanju zdravstvenog sustava u dijelu koji se odnosi na oftalmologiju. Ova suradnja je korak naprijed prema snažnijem otvaranju vrata hrvatskih zdravstvenih ustanova stranim pacijentima i klijentima koji u našoj zemlji mogu pronaći vrhunsku medicinsku uslugu, ali i prihvatljive cijene", smatra Gabrić. To je samo jedan od dokaza, kaže, da zdravstveni sektor ima velik potencijal za uspješno poslovanje na međunarodnom tržištu i u vrijeme gospodarske krize što potkrepljuje podatkom i da je klinika Svjetlost u ovoj godini ostvarila rast za više od 12 posto.

Autor: Andreja Šantek
25. srpanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close