Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju rujna 2023. znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Na razini 20-člane eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju trećeg prošlogodišnjeg kvartala 89,9% i bio je manji za 0,4 postotna boda nego na kraju lipnja, pokazuju izračuni Eurostata.

Isti pad zabilježen je i na razini EU-a, gdje se spustio na 82,6% BDP-a. U odnosu na kraj lipnja 2022. smanjen je u prosjeku za oko 2,2 postotna boda. Udio duga u BDP-u blago se smanjio na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao nešto snažnije od javnog duga.

Na kraju rujna 2023. bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12,7 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,8 bilijuna eura. U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju rujna iznad propisanog plafona od 60%, kao i na kraju lipnja.

Najviši je bio u Grčkoj (65,5% veći od BDP-a), a slijedi Italija (40,6%). Skupina zemalja s javnim dugom nešto većim od BDP-a obuhvaća i Francusku, Španjolsku, Belgiju i Portugal. U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju rujna iznosio 47,9 milijardi eura i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj lipnja.

Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju rujna na 64,4%, sa 66,5% na kraju lipnja, odražavajući snažniji rast gospodarstva. Na kraju rujna 2022. iznosio je 45,8 milijardi eura, što je tada odgovaralo 69,8% BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u opet bila Njemačka sa 64,8%, a najmanji je javni dug opet bio u Estoniji – 18,2%. Eurostat je izdvojio Hrvatsku u skupini zemalja s najvišim padom duga u BDP-u u odnosu na rujan 2022. – 5,5 postotnih bodova.