Iako bi ministri gospodarstva Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Slovenije te Italije idući mjesec u Rimu trebali potpisati ugovor o gradnji 1500 km dugog PEOP (Pan European Oil Pipeline) naftovoda od Rumunjske do Italije, svoj su službeni pristanak za sada dali samo Rumunji, Srbi i Talijani. Hrvatska još važe hoće li uopće prihvatiti svoje sudjelovanje u projektu, a Slovenija razmatra hoće li se dio naftovoda koji prolazi kroz njihov teritorij nalaziti pod morem ili na kopnu.
Dok u hrvatskom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva šturo objašnjavaju da još izrađuju preliminarne studije bez kojih ne mogu donijeti konačnu odluku, Slovenci objašnjavaju da upravo dovršavaju studiju troškova i dobiti slovenskog sudjelovanja u projektu PEOP.
“Po Međunarodnoj energetskoj povelji, Slovenija je obvezna ozbiljno razmotriti ponudu pa to i činimo. No još pregovaramo je li bolja varijanta eventualni prolazak 30 kilometara naftovoda kroz slovensko kopno ili more. Naravno da ova potonja izbjegava mnogo pravnih i ekoloških zavrzlama, ali nikakav službeni stav još nismo donijeli”, objašnjava glasnogovornica slovenskog Ministarstva gospodarstva Lejla Kogej. Njen hrvatski kolega Domagoj Vričko, pak, kazuje da sličnu stvar radi i pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić, ali da će konačnu odluku ipak donijeti Vlada. S druge strane, pomoćnik ministra rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije, Slobodan Sokolović, još je u lani u prosincu kazao kako je srpski pristanak na sudjelovanje u PEOP-u definitivan. A slično kažu i Talijani i Rumunji.
Naftovodne tvrtke
Kako bilo da bilo, projekt koji uključuje i rehabilitaciju rumunjske crnomorske luke Constante, stajao bi oko 2,4 milijarde dolara, a osigurao bi sigurnu opskrbu naftnih rafinerija u jugoistočnoj Europi, Italiji, Austriji i djelu Njemačke. Inicijatori gradnje naftovoda tvrtke su koje imaju koncesije za proizvodnju nafte u Kaspijskoj regiji, zapadne kompanije koje očekuju da će proizvoditi 100 milijuna tona nafte godišnje koju žele evakuirati novim dobavnim pravcima. Postojeći, naime, počivaju na utovaru u tankere u lukama Crnoga mora te su prometom zagušili Bosporski kanal. Pred crnomorskim tjesnacima, zbog gustog prometa, nevremena i ekološke opasnosti, tankeri često čekaju tjednima, što poskupljuje tu naftu. Kako objašnjava Stevo Kolundžić, savjetnik predsjednika Uprave Ine, isti problem imaju i Rusi, koji ispituju mogućnosti novih dobavnih pravaca prema Kini.
“Zapadne tvrtke razmatraju projekt da naftovodom spoje kaspijski bazen s gruzijskom Supsom na istočnoj obali Crnoga mora, odakle će tankeri prevoziti naftu do rumunjske Constante na zapadnoj obali. Tamo bi naftu ukrcali u naftovod koji je isprva trebao vezati Constantu i Pančevo. Za daljnji tranzit do Trsta tako je zamišljen Janaf, no kad su investitori vidjeli kakva se buka u Hrvatskoj digla oko Družbe Adria, počeli su tražiti alternativne lokacije”, prisjeća se Kolundžić.
Prva alternativa, dodaje, bila je da se umjesto Hrvatske kao tranzitne zemlje iskoriste Bugarska i Grčka. Stoga su još lani Bugarska, Grčka i Rusija potpisale sporazum o izradi studije o gradnji naftovoda Burgas – Alexandropulis. Naftu bi tankerima prevozili iz Supse do bugarske luke Burgas na Crnom moru i dalje naftovodom do luke Alexandropulis na istoku Grčke, blizu granice s Turskom. Tamo bi se nafta ponovno tovarila u tankere te prevozila do tržišta. Naftovod je dug oko 300 km, ukupna mu je cijena 700 milijuna dolara, a kapacitet u prvoj fazi 15 milijuna tona nafte godišnje. U posljednjoj bi fazi narastao na 35 milijuna tona. Druga alternativa, koju su također lani ugovorile kao investicijsku studiju Bugarska, Makedonija i Albanija, počinje naftovodom od luke Burgas, koji bi preko Makedonije stizao do albanske luke Vlore. Tim naftovodom u Bugarskoj (Varna) dugim 913 km, transportirala bi se nafta iz Azerbajdžana, Kazahstana i Turkmenistana do albanske luke na ulazu u Jadran. Projekt vode Amerikanci čije su kompanije preuzele financiranje i gradnju kompletnog naftovoda vrijednog 1,3 milijarde dolara.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu