Hrvatska još čeka ulazak u klub onih koji znaju gospodariti otpadom

Autor: Poslovni.hr , 11. ožujak 2014. u 22:01
U Hrvatskoj, prema nekim podacima, postoji oko 250 odlagališta koje treba sanirati/FOTOLIA/PIXSELL

Za razliku od članica EU koje samo 37 posto komunalnog otpada odlažu na odlagališta, a Njemačka, Belgija i Nizozemska tek jedan posto, u Hrvatskoj je to čak 92 posto.

Europa godišnje proizvede oko tri milijardi tona otpada, od čega Hrvatska proizvede više 13 milijuna tona, odnosno gotovo tri tone po stanovniku. U Hrvatskoj, prema nekim podacima, postoji oko 250 odlagališta koje treba sanirati.

Toj brojci treba dodati i oko tri tisuće divljih odlagališta. Brojke govore da je sasvim jasno da zbrinjavanje otpada za, Hrvatsku, ali i za cijelu Europu predstavlja veliki problem kojega je potrebno riješiti što efikasnije. Europska komisija počela se intenzivnije baviti problemom zbrinjavanja otpada još  prije 30-ak godina predstavivši niz akcijskih planova za zaštitu okoliša, kao i donoseći zakonodavni okvir primjenjiv u svim zemljama članicama. Prema 6. Europskom programu zaštite okoliša (EU 6th Environment Action Programme, 2002 – 2012), prevencija nastanka otpada se nametnula kao jedna od četiriju najvažnijih europskih tema. Glavni zadatak bio je spriječiti nekontrolirano nagomilavanje otpada što je rezultiralo razvojem dugoročne strategije upravljanja otpadom. 

Zeleni poslovi
Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EAA), EK je u tom razdoblju svojim programima uvećala recikliranje komunalnog otpada s 23 posto na početku prošlog desetljeća na čak 35 posto koliko je iznosilo 2010. godine. Najveći napredak u upravljanju otpadom je ostvaren u Austriji u kojoj se 63 posto otpada reciklira, Njemačkoj (62 posto), Belgiji (58 posto), te Nizozemskoj (51 posto) i Švicarskoj (51 posto). Nedavna studija Europske Komisije je procijenila kako bi se potpunom primjenom načela održivog gospodarenja otpadom, predstavljenih u Europskoj direktivi o otpadu, na godišnjoj razini uštedjelo 72 milijardi eura, dok bi u isto vrijeme sektor recikliranja ostvario godišnji promet uvećan za 42 milijardi eura i stvorio preko 400.000 "zelenih poslova" do 2020. godine. Cijeli sustav gospodarenja otpadom u Europi čini 1,5 posto BDP-a. U Hrvatskoj je u sustavu gospodarenja otpadom trenutno pet do šest tisuća radnih mjesta, dok postoji potencijal za dvostruko više.

Prema procjenama Agencije za zaštitu okoliša (AZO) Hrvatska bi, iskorištavajući otpad, u desetogodišnjem razdoblju mogla uštedjeti oko pet milijardi kuna. Kad se u obzir uzme podatak da čak 39 posto otpada u Hrvatskoj smatra smatra biorazgradivim otpadom, jasno je kako otpad zapravo predstavlja visokovrijednu, no neiskorištenu sirovinu. U EU postoji 420 elektrana i toplana u kojima se ukupno 20 posto krutog komunalnog otpada pretvara u energiju. Prema Strategiji, i Hrvatska bi do 2018. godine trebala dobiti prvu energanu ovakvog tipa u Zagrebu, a u kasnijoj fazi na još tri lokacije. Za razliku od članica EU koje samo 37 posto komunalnog otpada odlažu na odlagališta (Njemačka, Belgija i Nizozemska tek jedan posto otpada), u Hrvatskoj taj postotak iznosi čak 92 posto. Istočna Europa još uvijek prilično zaostaje za zapadom kontinenta u upravljanju otpadom pa je Zapad već daleko odmakao u gospodarenju. Taj jaz će se pokušati izjednačiti implementacijom europskog zakonodavnog okvira, čime bi sve zemlje EU do 2020. godine trebale dostići ambiciozne ciljeve koje su neke zemlje zapadne Europe već postigle. Novi hrvatski Zakon o gospodarenju otpadom  predstavljen u svibnju prošle godine, u svojoj osnovi se fokusira na strategiju održivog gospodarenja otpadom. 

Sanacija i zatvaranje odlagališta
Kako se navodilo, Zakon je pripremljen uvažavajući načela zaštite okoliša propisana postojećim hrvatskim  zakonodavnim okvirom  kao i pravnom stečevinom Europske unije čija je Hrvatska članica. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj  osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. Okvir za pripremu ovog plana postavili su Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, postojeći zakonski propisi kao i smjernice EU.Strategija, kao sastavni dio Nacionalne strategije zaštite okoliša, sadrži ocjenu postojećeg stanja u gospodarenju otpadom, strateške i kvantitativne ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva, smjernice, procjenu investicija i izvore financiranja.Hrvatska ima i Plan gospodarenja otpadom čiji je temeljni zadatak organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Do te bi godine u Hrvatskoj trebao biti uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, postojeća odlagališta sanirana ili zatvorena. To znači da i se u sklopu sanacije broj odlagališta svede na 50, a onda nakon toga se smanji na četiri regionalna centra i 20 plus jedan županijski centar za gospodaranje otpada. Također se planiraju organizirati pretovarne stanice na otocima i obali te njihovo opremanje baliranja ili prešanja te organiziranje mreže sabirnih centara za odvojeno skupljanje otpada kojih bi trebalo biti oko tri tisuće. U sljedećih bi 11 godina  sve takozvane crne točke, odnosno lokacije koje su vrlo opterećene otpadom trebale biti sanirane, te bi do 2025. godine trebali biti razvijeni i uspostavljeni svi regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i potpuna informatizacija sustava gospodarenja otpadom. 

Skupo odlaganje
Plan, međutim, nije išao zacrtanom dinamikom. Ministar Mihael Zmajlović kazao je prije pola godine da se u Hrvatskoj, usprkos brojnim inicijativama, do sada nije mnogo učinilo te da se većina stvari odlaže. Spomenuo je da otpad ne treba zbrinuti već njime gospodariti, i da je shvaćanjem tog pravila prijeđeno pola puta do rješenja. To, međutim, iziskuje dodatna ulaganja i sigurno je da neće biti lako. Prema Direktivama EU, do 2015. godine treba uspostaviti sustav za primarno odvajanje – odvojeno sakupljanje na mjestu nastanka. Ministarstvo je pripremilo niz mjera koje imaju za cilj promicanje istraživanja i razvoja na području razvoja "čistih tehnologija", edukaciju nadležnih institucija i stanovništva, povećanje energetske učinkovitosti, korištenje otpada za dobivanje energije. Otpad će se prikupljati na za to predviđenim i registriranim mjestima, te će se kategorizirati sukladno Katalogu otpada (prema svojstvima, porijeklu, mjestu nastanka i graničnim vrijednostima koncentracije hranjivih tvari).

Europske obveze
Zakonom su, u skladu s planovima EK, također jasno definirani ciljevi koje Republika Hrvatska mora sustići do 2020. godine: minimalno 50 posto mase otpada u kategoriji papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva će se reciklirati, ponovno uporabiti ili na druge materijalne načine oporabiti. Do 70 posto mase otpada u kategoriji neopasnog građevinskog materijala će se reciklirati, ponovno uporabiti, 45 posto mase baterija i akumulatora stavljenih na tržište, 85 posto mase električnog i elektroničkog otpada nastalog na teritoriju Hrvatske. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to: spriječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, drugi postupci uporabe kao što je energetska i  zbrinjavanje otpada. Do kraja 2018. sva odlagališta trebaju biti sanirana i zatvorena, Centri za gospodarenje otpadom i pretovarne stanice izgrađeni, uvedena primarna selekcija otpada, ojačan sustav skupljača i oporabitelja otpada, educirana i informirana javnost, a time uspostavljen i održivi sustav za gospodarenje otpadom. Do 2020. godine trebaju biti završeni pogoni za  za ponovnu uporabu i recikliranje. Tek tada će se, ako se ovako postavljeni plan zaista i obistini, Hrvatska moći pohvaliti da je ušla u klub zemalja koje znaju kako se gospodari otpadom. 

Komentirajte prvi

New Report

Close