Tehnički pregled vozila u Hrvatskoj ima dugu tradiciju koja svoje početke ima još u pedesetim godinama prošlog stoljeća, kada su se prve kontrole tehničke ispravnosti vozila provodile na cestama.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća otvaraju se prve stanice za tehnički pregled vozila (STP) koje su uključivale provjere karoserije i osnovnih sklopova na vozilu. Početkom sedamdesetih godina prepoznata je potreba za stalnim praćenjem razvoja tehnike vozila i tehnologije provedbe tehničkih pregleda, čime se Hrvatska svrstala među rijetke zemlje u Europi koju su u to doba organizirano obavljale redovne tehničke preglede vozila.

Sustav je objedinjen s ciljem organiziranja i stručnog praćenja poslova u svezi s radom stanica za tehnički pregled vozila, obavljanja poslova ispitivanja vozila, stalne obuke nadzornika tehničke ispravnosti vozila, održavanja ispitnih uređaja u stanicama, a sve sukladno propisima iz područja sigurnosti prometa na cestama. Usporedno s razvojem sustava tehničkog pregleda u Hrvatskoj, razvijala se i europska legislativa koja opisuje i regulira to područje. Prvi "moderan" propis o tehničkim pregledima, koji bi se mogao tako nazvati, izdan je 1977. godine pod nazivom Direktiva Vijeća 77/143/EEC o usklađivanju pravnih propisa država članica o tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila. 

Proširivanje Direktive
Ta je Direktiva propisivala listu stavki koje se moraju pregledati na komercijalnim vozilima najveće dozvoljene mase (NDM )veće od 3500 kg, taksi vozilima i vozilima hitne pomoći. S vremenom i razvojem tehnologije Direktiva više puta proširivana na "laka komercijalna vozila" i "putnička vozila" te je nadopunjavana zahtjevima na uređaj za kočenje i ispitivanje ispušnih plinova. Sljedeća direktiva koja je još detaljnije regulirala sustav tehničkih pregleda izdana je 20. prosinca 1996. godine pod nazivnom Direktiva Vijeća 96/96/EC o usklađivanju pravnih propisa država članica o tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila koja je također više puta proširivana i nadopunjavana zbog čega je ponovno, 2009. godine, ponovno izdana u pročišćenom obliku pod nazivom Direktiva 2009/40/EC Europskog parlamenta i Europskog vijeća o tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila koja je, sa svojim nadopunama, i danas na snazi. Danas je sustav tehničkog pregleda u Hrvatskoj moderan sustav i usporediv bilo koje države članice EU i u potpunosti usklađen s postojećom europskom legislativom. Sustav se sastoji od 159 stanica za tehnički pregled i 10 stanica za preventivni tehnički pregled, sa 1600 djelatnika i dvije stručne organizacije.

Centar za vozila Hrvatske pruža stručnu i logističku potporu u obliku svakodnevne pomoći u radu, razvoja i implementacije tehnologije pregleda, održavanja uređaja i opreme, početne i kontinuirane izobrazbe djelatnika, programske podrške, obrazaca, zaštitne odjeće itd. Sustav nadzire i druga stručna organizacija – Hrvatski autoklub, koji se brine o pravilnom funkcioniranju svakog segmenta sustava. Sustav tehničkog pregleda u Hrvatskoj prati nove tehnologije vozila kao što su EURO 6 vozila, hibridna i električna vozila i spreman je na izazove koje takve tehnologije donose te je u postupku implementacije novih ispitivanja kao što su ispitivanja sustava naknadne obrade ispušnih plinova pomoću OBD sustava na vozilima. Svrha sustava je ukloniti neispravna i nepouzdana vozila s ceste jer takva vozila uzrokuju gubitke vremena, imovine i života.

Usporedba

Njemački model kao uzor

Kako se razvoj sustava tehničkog pregleda vozila u Hrvatskoj od početka temeljio na njemačkom modelu na kojem je nastajala i europska legislativa sustav za tehničke preglede nije trpio nikakve promjene koje je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji donijelo drugim sustavima. Dapače, već se kod uvodnog screeninga pokazalo da je sustav u Hrvatskoj stabilniji i pouzdaniji nego u nekim državama članicama koje su tehnički pregled uvele relativno nedavno kao što su Španjolska i Francuska.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’