EN DE

‘Hrvatska je jedna od predvodnica u geotermi – ima iskustva i znanja’

Autor: Katarina Kušec
27. ožujak 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Toplinarstvo je u fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kaže Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju iz Agencije za ugljikovodike/Sandra Šimunović/PIXSELL

RH ima bušotine u četiri grada – Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću.

Uz sve što se danas događa u svijetu, teme energetike nameću se među one najbitnije. Energija je sada pitanje moći i razvoja pa je važno vidjeti kako na toj karti svijeta izgleda Europa, ali i Hrvatska.

Više o tome na konferenciji Poslovnog dnevnika Energetski Summit govorila je Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju iz Agencije za ugljikovodike.

Cijeli spektar mogućnosti

“Geotermalna energija sve više dobiva na značaju. Svi su prije 10-ak godina sa strahom gledali na geotermalnu energiju, ali ona je sada postala sve bitnija.”

Razlog tome je činjenica da ima cijeli spektar mogućnosti na koji se ona može iskoristiti – od grijanja do proizvodnje električne energije. Pojasnila je kako postoje tri sustava kada je geotermalna energija u pitanju, a to su niskotemperaturni, srednjeentalpijski te visokoentalpijski i svaki od njih ima svoje mogućnosti primjene. Najveći potencijal upravo je u ovom posljednjem. Iako se tu očekuju visoka početna ulaganja jer potrebna su bušenja do 3000 metara, Tuschl ističe da ih se treba poticati jer kao obnovljivi izvor treba mu šansa da se razvije u potpunosti.

Pojasnila je i kaskadni sustav korištenja energije koji predstavlja metodu maksimalne iskoristivosti geotermalne vode kroz njezinu višestruku primjenu, silazno prema temperaturi. Činjenica je da su potrebna visoka početna ulaganja (bušenja i istraživanja koštaju od osam do 12 milijuna eura po bušotini), ali poslije su niski operativni troškovi i stabilni prihodi, što dugoročno osigurava ekonomsku isplativost.

Kada je riječ o prihodima, ona se ostvaruje kroz prodaju električne energije, opskrbu toplinom, a Poljska, primjerice, na ovu vrstu energije uzgaja brancine. Europa stoga sve više strateški gleda u geotermalnom smjeru. Ima instalirano 3,5 gigavata električne snage sa 147 elektrana koje su u pogonu, a u tome prednjače Italija, Turska, Island i Njemačka. Među rastućim tržištima je i Hrvatska.

Povećanje kapaciteta

“Prepoznali smo taj potencijal. Toplinarstvo je u fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon procjena i istraživanja, sada imamo bušotine u četiri grada – Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću.” Energija otkrivena u tim gradovima može se iskorištavati za potrebe centralnog sustava, poljoprivrede ili gospodarskog rasta… Cilj Hrvatske je da do 2040. godine ima 250 GW za električnu energiju, grijanje, hlađenje… Europa pak ima 50 projekata u razvoju do 2030., dok ih je 193 planiranih, a neki uključuju i Hrvatsku.

“Europa prepoznaje geotermalnu energiju kao ključan element energetske tranzicije s ciljem povećanja kapaciteta, smanjenja rizika u ulaganja i ubrzan razvoj kroz regulatornu, financijsku i tehnološku podršku. Hrvatska je jedna od predvodnica u geotermi – ima iskustva, znanja i volje.”

Autor: Katarina Kušec
27. ožujak 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Organizator
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Plinacro obljetnica
Partner
Partner
Partner

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close