U veljači će 250.000 zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna dobiti prvo dvopostotno povećanje plaće od ukupno tri koliko ih se planira u ovoj godini. Referentima će povišica biti oko 100, učiteljima 120 kuna, a liječnicima i sveučilišnim profesorima oko 200 kuna. Bit će to prvi ozbiljniji rast plaća u posljednjih osam godina i sigurno velika prekretnica za javni sektor jer im slična povišica dolazi još u kolovozu te u studenome, piše Večernji list.

Privatni sektor sigurno neće pratiti državu u toj mjeri, no kako ljudi masovno napuštaju zemlju, podaci s terena pokazuju da se i u gospodarstvu fokus sve više prebacuje na zaposlene. Iz turizma stižu najave o odličnom interesu stranih turista i za predsezonu, popraćene žalopojkama o nedostatku radne snage, a osim turizma i građevine, slične bi se priče mogle čuti i iz ostalih sektora ako svake godine zemlju napusti 50.000 mladih.

Prerađivačka je industrija u prosincu zabilježila rekordan rast proizvodnje od 14,9% na godišnjoj razini, što se mora odraziti na plaće i slobodna radna mjesta. Prvi je to mjesec da je vrijednost proizvedene robe nadmašila rezultate iz istog mjeseca 2008. Višegodišnja recesija prelila se i na plaće jer, u usporedbi s drugim tranzicijskim državama, Hrvatska jedina ima 30-ak eura niže bruto plaće nego što ih je imala 2010. Primjerice, na prijelazu stoljeća primanja u Slovačkoj bila su gotovo upola manja nego što su bila u Hrvatskoj, a danas su prosječne bruto plaće u toj zemlji nadomak tisuću eura i samo su 60 eura manje nego u Hrvatskoj. Zahvaljujući isplati božićnice samo je prosinac 2016. donio povećanje prosječne neto plaće za 163 kune na mjesečnoj razini (na 5805), a ostalih mjeseci primanja su stagnirala ili neznatno rasla. Polovica zaposlenih po službenom statističkom podatku o medijalnoj plaći zarađuje manje od 4756 kuna.

Cijeli članak pročitajte ovdje.