Cijene u osam država članica EU nalaze se ispod prošlogodišnje razine, a među njima je drugi mjesec i Hrvatska.

Za građane izmučene krizom, pad cijena roba i usluga mogao bi se tumačiti i kao pozitivan događaj, no ekonomisti još nisu načisto treba li se deflaciji veseliti ili od nje strahovati. Pad cijena pogoduje kupcima, ali smanjuje i odgađa potrošnju, povećava vrijednost duga te dovodi do pada prodaje, a samim time i BDP-a. Dvomjesečni boravak u zoni deflacije olakšao je Milanovićevoj vladi odluku da poveća trošarine na benzin za 20 lipa, jer mogu biti posve sigurni da neće potaknuti divljanje cijena, sa čime ovi prostori imaju puno loših iskustava. Deflaciju tek savladavamo, a prema Državnom zavodu za statistiku potrošačke su cijene na godišnjom razini u ožujku pale 0,4%, a u veljači 0,6 %, prvi put u novijoj povijesti.

Eurostat kaže da smo u minusu 0,1 i 0,2%.Zbog sve većeg broja država zahvaćenih padom cijena, zaiskrilo je i u odnosima MMF-a i Europske središnje banke. MMF na deflaciju gleda kao na novu prijetnju ekonomskom rastu te je očekivao da će guverner Mario Draghi smanjiti kamatnu stopu i drugim mjerama povećati količinu novca u opticaju. Prvi EU bankar zasad ne reagira već promatra zbivanja, a osim bogate Švedske i disciplinirane Slovačke u deflaciji se nalaze vodeći EU siromasi i najzaduženije članice eurozone Bugarska, Grčka, Cipar, Portugal, Španjolska i Hrvatska. Teško je i reagirati jer su kamatne stope po kojima središnje banke posuđuju novce gotovo na nuli (ECB ima kamatu "visokih" 0,25%).

Politiku praćenja zbivanja zauzela je i Hrvatska narodna banka koja je sa posljednje sjednice Savjeta HNB-a poručila da "očekuje zamjetno usporavanje inflacije" i to s lanjskih 2,2% na samo 0,2%, s tim što bi do kraja godine cijene mogle desegnuti 1,1 %. HNB ne pokazuje strah od deflacije, a na tu će se temu ovaj tjedan oglasili i bivši guverner Željko Rohatinski koji će uz predsjednikova savjetnika Borisa Cotu biti jedan od uvodničara na okruglom stolu Banka magazina. Analitičari HNB_a tvrde da na kretanje inflacije utječe pad cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu od sredine prošle godine, na što se početkom ove godine nadovezao i utjecaj povoljnih vremenskih uvjeta u zemlji."

Godišnja stopa promjene cijena prehrane smanjila se sa 6,6% u lipnju 2013. na -1,4% u veljači 2014 godini. Takav pozitivan šok ponude, koji ima pozitivan učinak na kupovnu moć stanovništva bez onih nepovoljnih učinaka koji se obično povezuju s tvrdokornom deflacijom, mogao bi ipak djelovati samo kratkoročno", procjenjuju u središnjoj banci." Za gospodarstvo poput hrvatskog bolje je imati nešto inflacije i manju nezaposlenost, nego inzistirati na stabilnosti cijena ili imati stabilnu deflaciju", upozorio je i Boris Cota.