Hrvatska je u velikom investicijskom valu obnove željezničke infrastrukture u vrijednosti većoj od 560 milijuna eura, a što će se dobrim dijelom financirati iz bespovratnih sredstava Europske unije (EU).

Stoga je dodatno na snazi dobilo uključivanje Hrvatske u EU Mediteranski željeznički koridor za teretni promet Uredbom Europske komisije od sredine prošle godine, a o čijoj tehničkoj realizaciji je jučer u Zagrebu potpisano pismo namjere između čelnika osam željezničkih infrastrukturnih tvrtki zemalja mediteranskog područja. Pismom namjere su se predstavnici Španjolske, Francuske, Italije, Mađarske i Hrvatske obvezali angažirati na jačanju razvoja Mediteranskog koridora kroz tzv. Plan razvoja 2020., a koji je usmjeren na poboljšanje komercijalne ponude koju daje Koridor.

Kako je istaknuo Ivan Kršić, čelnik HŽ Infrastrukture, veliki je uspjeh što se hrvatski željeznički pravac Rijeka-Zagreb-mađarska granica uspio nametnuti kao sastavni dio 6. teretnog željezničkog koridora. Radi se o transeuropskom pravcu koji započinje u španjolskoj Almeriji, a onda preko Madrida i Barcelone ide do Marseillea, Lyona, Milana, Venecije, Trsta, Kopra, Ljubljane, Budimpešte do Ukrajine. Hrvatska je ovom koridoru uspjela priključiti svoje željezničke pravce Rijeka-Zagreb-Budimpešta te Zidani Most-Zagreb.

“Ovaj projekt je za nas posebno važan zbog unapređenja željezničkog prometa u Hrvatskoj povezivanjem Luke Rijeka sa srednjom Europom, a onda i dalje. Mi na tom koridoru imamo niz projekata, što u realizaciji, a što u pripremi. Dionica pruge Dugo Selo-Križevci, vrijednosti 200 milijuna eura, je u realizaciji, a u pripremi su dva projekta u Rijeci gdje smo pred raspisivanjem natječaja vrijednih 60 milijuna eura. Najveći projekt će biti pruga Križevci-Koprivnica-Mađarska u vrijednosti 300 milijuna eura, a raspisivanje natječaja se očekuje do kraja godine. Svi projekti su s 85 posto sufinancirani iz EU fondova”, ističe Kršić. Dodaje da bi do 2022. Zagreb trebao biti s Mađarskom povezan suvremenom prugom s dva kolosijeka. Očekuju se i projekti na pruzi Zagreb-Rijeka, primarno Hrvatski Leskovac-Karlovac, a možebitni projekt nove, tzv. nizinske pruge, koji je procijenjen za 7 milijardi eura, je još u fazi političke odluke.