Posljednjih mjeseci zahuktava se priča oko investicije u novi blok nuklearke Krško. Iako je dosta pitanja još uvijek otvoreno, očito je da će se u projekt ići, naravno pod uvjetom da ta ideja dobije potporu na referendumu u Sloveniji koji će se održati vjerojatno iduće godine.

Prema užoj radnoj skupini koja djeluje pri slovenskom Ministarstvu financija, najprikladniji oblik financiranja drugog bloka Krškog bio bi kombinacija državnog zaduživanja, koje bi potom osiguralo sredstva posebnoj projektnoj tvrtki, ili izravnog zaduživanja ove tvrtke.

Osnivanje projektne tvrtke

“Uža radna skupina za pripremu modela financiranja nove nuklearne elektrane u Krškom (NEK 2) procijenila je da je država sposobna sama financirati projekt, ali uz uvjet osiguranja makroekonomske i fiskalne stabilnosti i tijekom rada elektrane”, rekao je ovih dana Marjan Divjak, glavni ravnatelj Uprave za riznicu u Ministarstvu financija, prenosi RTV Slovenije.

U organizacijskom smislu, radna skupina smatra da bi najprikladnije rješenje bilo osnivanje posebne projektne tvrtke, koja bi bila nositelj svih dozvola, ugovora, financijskih tokova i obveza vezanih uz projekt.

Kao najprikladniji oblik financiranja projekta identificiran je hibridni model s financiranjem posebne projektne tvrtke putem državne riznice i mogućnošću dodatnog zaduživanja ove tvrtke od specijaliziranih agencija. U kasnijim fazama projekta, ova tvrtka mogla bi diversificirati svoje izvore kapitala. Upućeni smatraju kako je izborom ovog modela vjerojatnije i sudjelovanje hrvatske države. Da se prihvatio neki oblik javno-privatnog partnerstva, to bi bilo teže izvedivo.

“Široj grupi, a time i vladi, predložili smo da vlasništvo bude 100 posto državno”, rekao je Divjak, dodajući da bi se privatni investitori mogli uključiti kupnjom državnih vrijednosnih papira.

“Ni procjena modela financiranja radne skupine ni dvije studije izvodljivosti koje su izradili potencijalni dobavljači reaktora, američki Westinghouse i francuski EDF, nisu dovele do potrebe za promjenom financijske slike projekta, kakvu je prethodno pripremio investitor Gen energija”, rekla je glavna izvršna direktorica Gen energije Nada Drobne Popović.

Procijenjena cijena električne energije iz NEK-a 2 iznosi 60 do 68 eura po megavatsatu (MWh), a očekuje se da će projekt biti ekonomski isplativ po tržišnoj cijeni od 75 eura po megavatsatu. Troškovi ulaganja u NEK 2 – isključujući troškove financiranja – procjenjuju se na između 9,6 milijardi eura za reaktor od 1000 megavata i 15,4 milijarde eura za reaktor od 1650 megavata, a s uključenim troškovima financiranja, na 15 do 22 milijarde eura.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

“Stvarna cijena bit će poznata kada odaberemo izvođača radova i potpišemo ugovor, kada ćemo morati i ponovno napraviti računicu i pogledati kako ćemo se zaduživati”, rekla je Drobne Popović.

I dalje se planira da će konačna investicijska odluka – koja će, između ostalog, zahtijevati odabir dobavljača, određivanje modela financiranja i donošenje nacionalnog prostornog plana (DPP) – biti donesena do kraja 2028. godine. Početak izgradnje elektrane očekuje se 2032. godine, završetak 2039. godine, a spajanje NEK-a 2 na mrežu godinu dana kasnije.

Najveći zagovornik u državi

Otvoreno je pitanje i gdje je u svemu tome Hrvatska, suvlasnica aktualne NE Krško. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar, najveći zagovornik nuklearne energije u nas, u nekoliko je navrata potvrdio kako Hrvatska ima interes sudjelovati u projektu drugog bloka.

Nedavno se sastao sa slovenskim ministrom za okoliš, klimu i energiju Bojanom Kumerom, a Poslovni dnevnik doznaje kako je jedna od tema bila i intenzivnija komunikacija oko Krškog, ne zanemarujući temu potencijala LNG terminala na Krku kao alata za jačanje regionalne energetske sigurnosti.