Odgovarajući na novinarska pitanja na marginama 21. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije, Vujčić je istaknuo kako je rješavanje tečajnog rizika moguće tek kad prihodi, štednja i dugovi budu u istoj valuti.

"Najvjerojatnije će takva budućnost biti kad preuzmemo euro, jer će tada i prihodi i štednja i dug biti u istoj valuti. Tada ćemo se moći riješiti tečajnog rizika", rekao je Vujčić. Dodao je da je nezahvalno prognozirati kad će to točno biti, no ustvrdio i kako to sigurno neće biti u sljedećih pet godina.

Guverner HNB-a ovom prilikom je komentirao i trenutne fluktuacije na tržištu deviza te istaknuo kako kuna prati kretanje tečaja eura budući da je vezana uz njega, ali i naglasio kako kretanje te valute na međunarodnom tržištu nema utjecaja na politiku tečaja kune prema euru.

"Kretanje tog tečaja ima posredan utjecaj na hrvatske prilike na način da je kuna oslabila prema ostalim valutama budući da je euro oslabio prema njima. To znači da je domaća ekonomija postala konkurentnija na ostalim tržištima na koje naši izvoznici izvoze kroz deprecijaciju eura prema ostalim valutama", rekao je Vujčić te ponovio kako bi svaka izravna deprecijacija kune značila povećavanje duga u omjeru 1:1 svima koji imaju valutnu klauzulu.

"Razumijem izvoznike koji traže deprecijaciju kune, svi oni koji nemaju ulazne troškove vezane uz euro naravno da odgovara deprecijacija, ali cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu to ne odgovara i to bi povećalo razinu duga i djelovalo bi prorecesijski", rekao je Vujčić.

Odgovarajući na novinarske upite, Vujčić je istaknuo i da HNB očekuje dobru turističku sezonu i rast turističkih prihoda od 5 posto. Vujčić je novinarima rekao i kako se hrvatski vanjski dug stabilizirao te kako HNB ove godine očekuje da će ostati nešto iznad 100 posto BDP-a.