Hrvatska je na “IMD-Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2020.” od 63 vodeće svjetske ekonomije zauzela 52. mjesto, što je pogoršanje za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, izvijestili u četvrtak iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).

“Hrvatska je u cjelini znatno napredovala u pogledu digitalne osposobljenosti, ali to nije bilo dovoljno i za rast njene konkurentnosti na svjetskoj sceni. Pojedine države su ostvarile skok na rang listi kao odraz znatnog napretka osposobljenosti u određenim područjima, poput Cipra, Turske, Estonije i Grčka, a iako postoje pojedini sjajni uspjesi na digitalnom području u Hrvatskoj, pa i u nastupu hrvatskih tvrtki na svjetskoj razini, za napredovanje na svjetskoj rang listi potrebno je više”, komentira rezultate predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.

Naglašava pritom da je osim znanja i tehnologije, u čemu je po njemu Hrvatska dosta uspješna, potrebna i spremnost i osposobljenost za buduće izazove, te stalna i usmjerena aktivnost države i društva u cjelini.

S druge strane, važnim drži što je u Hrvatskoj ostvaren znatan napredak u području obrazovanja te bi takav pristup trebalo proširiti i omogućiti skokovit napredak inicijalno u segmentu digitalne osposobljenost, a potom i u društvenom razvitku.

Prema toj ljestvici, Hrvatska najbolje stoji u stupnju znanja, na 41. mjestu, dok je najslabija u spremnosti za budućnost, na pretposljednjem ili 62. mjestu, što je također ‘pad’ za jedno mjesto u odnosu na 2019., a za tri mjesta je pogoršana situacija i s s talentima (s lanjskog 58. na 61. mjesto).

Iza Hrvatske, po ukupnom rezultatu, iza Hrvatske su Jordan, Meksiko, Peru, Indonezija, Filipini, Ukrajina, kao jedina zemlja s europskog kontinenta, te Argentina, Južna Afrika i druge, dok su sve otale ispitane europske zemlje, pa i susjedne i iz bliže regije na znao bolji pozicijama od Hrvatske.

Slovenije je tako na 31. mjestu, što je poboljšanje za jedno mjesto, Bugarska je zadržala 45. mjesto, Mađarska je pala s 43. na 47. mjesto, dok su ostale europske zemlje i na boljim pozicijama.

SAD, Singapur i Danska na vrhu ljestvice

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema IMD-u, na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, koji je to bila i u 2019., kao i Singapur na drugom mjestu, dok je Danska sa 4. mjesta ‘skočila’ na 3. Slijedi Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska, a u odnosu na 2019. u 2020. je 29 zemalja zabilježilo pad na ljestvici, 23 su napredovale, a 11 zadržale lanjsku poziciju, kažu iz NVK-a.

Svjetsku ljestvicu digitalne konkurentnosti 2020, kao i obično, objavio je Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner NVK, a do ‘pozicija’ na toj ljestvici dolazi se mjerenjem sposobnosti i spremnosti zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Temelji se na analizi tri faktora – znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost, od čega je svaki podijeljen u tro podfaktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički i podaci iz istraživanja mišljenja gospodarstvenika.

Za ovu godinu to je istraživanje provedeno u veljači i ožujku, a kod većine zemalja odgovori na anketu prikupljeni su tijekom prvog razdoblja pandemije s pitanjima koja se nisu odnosila na to, no kako je tehnologija jedan od važnih alata u borbi protiv pandemije, neki od trendova koji su identificirani imaju dodatnu važnost, ističu iz NKV-a.

Tako se faktor Znanja odnosi na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija, tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura), dok faktor spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.