Već dvije godine država subvencionira kredite za mlade obitelji koje prvi put kupuju stan. Plaća im do polovine rate kredita prvih 5 godina. Ali domišljati Hrvati smislili su kako legalno prevariti državu.

Tako su korisnici APN-ovih kredita, odnosno subvencioniranih kredita od strane države stanove ili kuće kupili od vlastitih roditelja. RTL je doznao za za najmanje 5 takvih primjera, u 5 različitih gradova. 

Ima i slučajeva da su djeca svojim roditeljima darovnim ugovorom poklonili vlastiti stan i zatim se prijavili za APN-ove kredite.

Do sada je odobreno preko 3300 kredita, a prosječan iznos po kreditu veći od pola milijuna kuna. Rata u prosjeku iznosi oko 2800 kuna, pa 950 kuna plaća država. Krediti se dogovaraju s bankama, a na njima je da utvrde kupuje li netko stan od roditelja.

''Bankari obično kod svakog pojedinačnog predmeta razmotre situaciju i provjere radi li se o stvarnoj kupoprodaji'', kaže Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine.

Ako kupac i prodavatelj imaju isto prezime i istu adresu priča ne prolazi, ali agenti kažu: promjena adrese dovoljna je da se banke zavaraju.

''Bankar može pitati da li ste u nekakvom rodu s prodavateljem, ako vam kupac kaže ne to je slučajnost, bankar neće ulaziti toliko duboko i reći eto dajte mi sad i rodni list", kaže Mataić Škugor.

U Ministarstvu graditeljstva od nas su prvi put čuli da netko preko subvencioniranih kredita kupuje stan od vlastitih roditelja. Smatraju da se radi o izdvojenim slučajevima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

''Da li je to bilo malo lijevo ili desno, ali smo uspjeli pomoći ljudima. Što se tiče da bi novac ostao unutar obitelji, a morat će se vratit, to su krediti. Morat će ih netko vratit. Nije tu neka šteta nastala po društvo ili državu. Banka mu je dala kredit, nije on samo od države uzeo", kaže Željko Uhlir (HNS), državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.

Na pitanje je li to fer, Uhlir kaže kako naravno da nije.

''Ako ih je deset uspjelo tu situaciju izvesti i ako je od tih 10 dvoje bilo krajnja mjera turizma, odradili smo svi zajedno dobar posao. Dakle dvoje na četiri tisuće ljudi je minorna greška", dodaje. 

Greška je, i to velika, uopće subvencionirati kupovinu stanova, misle ekonomisti. 
Ta je mjera kažu, dovela do posupljenja stanova, što ministarstvo demantira.
 
''Trebali bi to potkrijepiti odlučnim analizama ako to demantiraju. Činjenica je da se otkako su se pojavili ti poticaji u isto virjeme su porasle cijene stanova. To je čvrsta korelacija", kaže Zoran Löw, izvršni direktor udruge Lipa.

Nije novost da su građani državu varali i na poticajnoj stanogradnji. U svega nekoliko minuta smo pronašli oglas da se iznajmljuje stan koji ne bi smio i nazvali vlasnika.

Na stotine je onih koji ispaštaju jer su ostali kratkih rukava pri kupnji POS-ovih stanova, a zaista bi u njima i živjeli. Država je zato ove godine pooštrila Zakon pa je sada takve stanove zabranjeno  i iznajmljivati i prodavati. 

Željko Uhlir (HNS) kazao nam je kako dosad nitko nije ostao bez POS-ovog stana jer ga je iznajmljivao.

''Mjera je potpuno nova, postupci se poduzimaju u ANP-u, u našoj agenciji s time da moramo znati da broj državnih službenika je ograničen. Ovo je novi posao koji su dobili službenici koji su do sad radili svoj posao. Pored svog posla dobili su još jedan novi posao", kaže Uhlir.

Na naše pitanje može li se iz nekog ministarstva prebacit netko, državni tajnik odgovara: ''Ne, ne. To je kao da mehaničara prebacujete u izradu pekare. To ne ide tako u stvari."

I tako državni tajnik kaže da su državnih službenici prezaposleni i da bi ih trebalo zaposliti još. A tko zna, možda za kontrolu prepredenih prevara zatraže još i veći koeficijent složenosti poslova.