Hrvatske banke i dalje su vrlo dobro kapitalizirane i likvidne, ali snažan rast kreditiranja, veće isplate dividendi i sve češće korištenje sintetskih sekuritizacija postupno smanjuju njihov kapitalni jastuk.

Hrvatska narodna banka upozorila je nakon sjednice Savjeta da je stopa kapitala domaćega bankovnog sustava pala na najnižu razinu u posljednjih desetak godina, premda i dalje znatno premašuje regulatorne zahtjeve.

TRŽIŠTE NAFTE

Nafta ponovno iznad 102 dolara: Uragan zaustavio četvrtinu američke proizvodnje u Meksičkom zaljevu

Posljednji detaljni podaci HNB-a pokazuju da je na kraju prve polovice 2026. ukupna stopa kapitala banaka iznosila 22,1 posto, prema 22,9 posto na kraju prošle godine.

Sve banke bile su iznad minimalno propisanih kapitalnih zahtjeva.

Krediti rastu, a banke isplaćuju više dividendi

Pad stope kapitala ne znači da su hrvatske banke u problemima.

HNB objašnjava da ga ponajprije uzrokuju dva trenda – banke snažno povećavaju plasmane, zbog čega raste imovina ponderirana rizikom, a istodobno veći dio dobiti isplaćuju dioničarima kroz dividende umjesto da ga zadržavaju u kapitalu.

Kreditiranje građana i dalje raste dvoznamenkastim stopama.

Krajem srpnja ukupni krediti kućanstvima dosegnuli su 29,2 milijarde eura, 10,5 posto više nego godinu ranije.

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

Posebno snažno rasli su stambeni krediti, koji su bili 12,3 posto viši nego godinu prije.

Unatoč tome, kvaliteta kreditnog portfelja zasad ostaje dobra. Udio neprihodonosnih kredita na kraju prve polovice godine iznosio je samo 2,3 posto.

HNB prvi put posebno upozorava na sintetske sekuritizacije

Središnja banka posebno je izdvojila još jedan trend – sve veće korištenje sintetskih sekuritizacija kreditnih portfelja.

Riječ je o transakcijama kojima banka ne prodaje svoje kredite, nego dio rizika da ih klijenti neće vratiti prenosi na drugog investitora, primjerice kroz financijska jamstva ili druge oblike kreditne zaštite.

Krediti pritom ostaju u bilanci banke.

Ako regulator prizna da je značajan dio kreditnog rizika stvarno prenesen, banka za taj portfelj može trebati manje regulatornog kapitala.

Time oslobađa kapital koji može koristiti za novo kreditiranje ili druge namjene.

Upravo je to razlog zbog kojeg HNB želi takve transakcije posebno pratiti.

„Otpornost bankovnog sustava dodatno slabe i sve veće aktivnosti sintetske sekuritizacije kreditnog portfelja, koje jačaju rizike povezane sa snažnijom kreditnom aktivnosti i nižom razinom kapitala uslijed većih isplata dividendi“, upozorio je HNB.

I Europska središnja banka upozoravala je da bi široka upotreba sintetskih sekuritizacija bankama mogla omogućiti povećavanje kreditiranja uz istu količinu kapitala ili veće isplate dividendi, čime se može povećavati financijska poluga.

HNB je već pooštrio uvjete za rizičnije kredite

Zbog rasta rizika HNB istodobno djeluje na dvije strane.

Prva mjera odnosi se izravno na nove kredite građanima.

Od 1. listopada 2026. banke imaju znatno manje prostora za odobravanje kredita koji odstupaju od propisanih ograničenja zaduženosti.

Kod stambenih kredita mjesečna otplata ukupnog duga u pravilu ne smije prelaziti 45 posto mjesečnog dohotka klijenta.

Do sada su banke iznad tog ograničenja mogle odobriti do 20 posto stambenih kredita, a sada je dopuštena kvota smanjena na 10 posto.

Kod nestambenih, primjerice gotovinskih kredita, dopušteni omjer otplate duga i dohotka iznosi 40 posto, a kvota iznimki smanjena je s 10 na samo pet posto.

Istodobno je kvota kredita kod kojih iznos prelazi 90 posto vrijednosti nekretnine smanjena s 20 na 10 posto.

Bankama raste i obvezni kapitalni jastuk

Drugi smjer djelovanja odnosi se na same banke.

Trenutačno moraju držati protuciklički zaštitni sloj kapitala od 1,5 posto izloženosti riziku.

Od 1. siječnja 2027. stopa raste na dva posto, a HNB je već najavio novo povećanje – na 2,25 posto od 1. listopada 2027.

Riječ je o dodatnom kapitalnom jastuku koji se povećava dok gospodarstvo i krediti snažno rastu, kako bi ga banke mogle koristiti ako dođe do gospodarskog pada i povećanja kreditnih gubitaka.

HNB time želi postići dvije stvari istodobno: spriječiti da građani preuzimaju prevelik dug i osigurati da banke imaju dovoljno kapitala ako dođe do pogoršanja gospodarskih uvjeta.

Banke ipak ostaju vrlo likvidne

Unatoč upozorenjima, aktualni pokazatelji ne upućuju na neposredan problem sa stabilnošću bankarskog sustava.

Na kraju lipnja sve hrvatske kreditne institucije imale su ukupnu stopu kapitala veću od zakonskog minimuma od osam posto.

Prosječni pokazatelj likvidnosne pokrivenosti iznosio je čak 196,2 posto, gotovo dvostruko više od regulatornog minimuma od 100 posto.

Dobit banaka u prvom polugodištu bila je 5,5 posto manja nego godinu prije, ali je profitabilnost ostala visoka. Povrat na kapital iznosio je 15,3 posto.

HNB zato ne govori o problemima bankarskog sustava, nego o potrebi da se u razdoblju snažnog kreditiranja unaprijed ograniči gomilanje rizika.

HNB upozorava i na moguće globalne šokove

Središnja banka upozorava da najveći rizici za domaći financijski sustav trenutno dolaze iz globalnog okruženja.

Posebno izdvaja geopolitičke napetosti, visoke valuacije na svjetskim dioničkim tržištima te golema ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije u trenutku kada globalni troškovi financiranja ponovno rastu.

Nagli pad cijena financijske imovine mogao bi smanjiti bogatstvo kućanstava, zakočiti potrošnju i investicije te usporiti gospodarstvo.

Takav scenarij mogao bi istodobno dodatno povećati troškove financiranja država i otvoriti pitanja održivosti javnog duga pojedinih velikih gospodarstava.

HNB zbog toga najavljuje da će posebno pratiti daljnji rast kreditiranja, kapitalnu poziciju banaka i korištenje sintetskih sekuritizacija.