Hrvatski kupci svoje obveze u prosjeku podmiruju za 36 dana, što je za šest dana kraće u odnosu na prošlu godinu, odnosno na razini prosjeka za cijelu Europu, no bitno bolje od prosjeka za ostatak istočne Europe, pokazuju u utorak predstavljeni rezultati istraživanja "European Payment Practices 2016".

Istraživanje je provedeno za potrebe tvrtke za naplatu potraživanja EOS, anketiranjem 3.000 donositelja odluka iz 14 europskih zemalja, među kojima je i 200 hrvatskih. Rezultate je na okruglom stolu Lidera, EOS-a i Hrvatskog kreditnog osiguranja "Naplata potraživanja: Je li najgore prošlo? Kako sustići najbolje" predstavila generalna direktorica EOS Matrixa, Barbara Cerinski.

Prema tome istraživanju, u Hrvatskoj se na vrijeme plati 78 posto računa. Njih 19 posto naplati se u dodatnom roku, koji u prosjeku iznosi 22 dana, a tek 3 posto su nenaplativa potraživanja. To predstavlja poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kada se u roku plaćalo 71 posto računa, njih 23 plaćalo se s prosječnim kašnjenjem od 55 dana, a 6 posto ih je ocijenjeno nenaplativima, kazala je Cerinski.

Pritom je posebno istaknula znatno smanjenje udjela nenaplativih potraživanja, rekavši kako to potvrđuje određenu dozu optimizma u poboljšanje na ovom području. Istraživanje pokazuje i da je kod računa koji se naplate izvan roka ili nikada ne naplate došlo do značajnog poboljšanja kod dužnika-tvrtki, čiji je udio takvih računa u lanjskom istraživanju bio 34 posto, a ove godine 23 posto. No, kod građana-dužnika udio je rastao s prošlogodišnjih 17 na 21 posto.

U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska po udjelu kasnih plaćanja, odnosno nenaplativih potraživanja s 22 posto ne odskače bitnije – u zapadnim je zemljama prosjek 20 posto, a u istočnima 26 posto. Slično je i kod dana prekoračenja roka – u Hrvatskoj se rok prosječno prekorači za 22 dana, u cijeloj Europi 21 dan, u zapadnoj 20 dana, a istočnoj 21 dan.

Također, kazala je Cerinski, u Hrvatskoj su slični i uzroci zakašnjelih plaćanja, prema mišljenju vjerovnika. Kod dužnika-tvrtki to su najčešće privremeni nedostatak likvidnosti (52 posto), neispunjavanje obveza vlastitih kupaca (36 posto) te iskorištavanje kredita dobavljača (29 posto), dok se kod građana najčešće radi o problemima vezanima uz nezaposlenost (47 posto), prezaduženost (44 posto) ili privremeni nedostatak likvidnosti (33 posto).

Posljedice su također slične, pa i hrvatski i ostali europski poduzetnici smatraju da im kašnjenje plaćanja najviše uzrokuje izgubljenu dobit (36 posto), nedostatak likvidnosti (35 posto) i više troškove kamata (27 posto).

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti