Poljoprivreda je jedna od temeljnih i najstarijih ljudskih djelatnosti koja osigurava hranu bez koje ne bismo mogli živjeti. Ona zauzima središnje mjesto u svjetskom gospodarstvu čineći 10 posto globalnog BDP-a i 35 posto svih radnih mjesta.
Trenutni sukob Rusije i Ukrajine dodatno je naglasio ranjivost prehrambenih sustava i potaknuo potrebu rješavanja strukturnih slabosti koje utječu na okoliš i hranu širom svijeta.
Međunarodno Izvješće o procjeni klimatskih promjena (IPCC) potvrdio je da su klimatske promjene i time povezani gubitak bioraznolikosti “utjecale na produktivnost svih sektora poljoprivrede i ribarstva, s negativnim posljedicama na sigurnost hrane i sredstava za život, posebno za najugroženije”.
Uključiti sve dionike
Međutim, upravo bi hrana mogla biti centralna točka i svojevrsna determinanta rješavanja problema negativnog utjecaja na okoliš i razvoja inovativnih rješenja koja će u tome pomoći. Razni međunarodni mehanizmi i okviri već su počeli djelovati u tom smjeru, pa je tako krajem prošle godine UN bio domaćin prvog summita o prehrambenim sustavima, a i na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama razmišlja se uključiti hranu i poljoprivredne sustave u formalne pregovore.
Klimatski pametna i regenerativna poljoprivreda te digitalne inovacije već pokazuju prve rezultate u ublažavanju negativnih trendova. No, za neke opipljivije promjene bit će potrebno poticati i ubrzati usvajanje novih praksi i tehnologije.
Iako poljoprivrednici upravljaju s više od pola ukupnih zemljanih površina i proizvode 95 posto hrane, oni čine čak 65 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu. To je dodatni argument da se ubrza implementacija inovativnih rješenja koja će socio-ekonomski biti prilagođena lokalnim zajednicama.
Izvješće, koje je Svjetski ekonomski forum (WEF) napravio u suradnji s Deloitteom i NTT Dataom, pokazalo je da bi se emisija stakleničkih plinova u EU smanjila za 6 posto kada bi samo 20 posto poljoprivrednika usvojilo postulate klimatski pametne poljoprivrede.
Također, popravilo bi se kvaliteta tla na 14 posto ukupnih površina, a poljoprivrednici bi povisili svoja primanja od 1,9 do 9,3 milijardi eura godišnje do 2030 godine. Izvješće donosi rješenja za ekonomske, institucionalne i tehnološke izazove koje trenutno ometaju promjene unutar EU poljoprivrede.
U njemu stoji da “nijedna regija na svijetu neće biti pošteđena neposredne prijetnje međusobno povezanom sustava hrane, klime i prirodnog ekosustave”. Zbog toga, kažu, treba sve dionike prehrambenih sustava poticati i educirati da prihvate mogućnosti i inovacije koji omogućuju preobrazbu klime i prirode.
Ekonomski izazovi
U Europskoj uniji (EU), sustavi poljoprivrede stvaraju 10 posto ukupne emisije stakleničkih plinova i vodeći su uzrok gubitka bioraznolikosti i potrošnje slatke vode. Europski Zeleni plan i strategija Od polja do stola /Farm to Fork) imaju za cilj transformirati ovaj utjecaj i potaknuti razvoj klimatski pametne poljoprivrede.
Postizanje tih ciljeva zahtijevat će ambiciozne djelovanje više dionika. Zbog toga su se korporacije, nevladine organizacije i akademici, u dogovoru s organizacijama poljoprivrednika, okupili pod poljoprivrednom koalicijom EU Carbon+ za kako bi zajednički razvijali praktična i skalabilna rješenja koja podržavaju prijelaz na klimatski pametnu poljoprivredu.
U izvješću Svjetskog ekonomskog foruma kao jedan od većih problema ističe se činjenica što je bavljenje poljoprivredom u EU ekonomski jako izazovno. Naime, prosječna godišnji prihod obiteljskog gospodarstva u EU je gotovo 60 posto niži nego kod ‘nepoljoprivrednih’ obitelji.
Prisutan je i nedostatak znanja i informacija zbog kojih nisu naklonjeni povisiti troškove ulaganja. U prosjeku, 70 posto anketiranih poljoprivrednika kazalo je da je tražilo informacije o klimatski pametnom uzgoju, pokazavši time interes za to područje, ali je samo jedan od četiri izjavio da “dobro” ili “vrlo dobro” poznaje to područje.
Nacionalne nejednakosti
Vrlo važnu ulogu u tranziciji na pametnu poljoprivredu imaju digitalni mjerni alati. Oni osiguravaju čitav niz benefita, uključujući poboljšanu produktivnost i kvalitetu usjeva, učinkovitije operacije, manje korištenje i troškova gnojiva, pesticida i vode te omogućuju manji utjecaj na okoliš i prilagodbu na klimatske promjene.
Također daju podatke pomoću kojih je moguće povećati prihode i smanjiti troškove osiguranja. Ipak, usvajanje digitalnih alata u poljoprivredi je još uvijek na niskoj razini, na samo 31 posto, dok je u drugim djelatnostima koji prelaze na pametne klimatske prakse ono 44 posto.
Europska komisija reformirala je Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i pokrenula nove političke inicijative za promicanje i usvajanje klimatski pametnih praksa, ali nacionalne provedbe mogu znatno umanjiti ukupne ambicije u tom smjeru. Problem je i raznolikost jer je primjerice prosječna njemačka farma 25 puta veća od one u Rumunjskoj.
To direktno utiče na dohodak i vrstu proizvodnje, što bi moglo objasniti zašto zapadnoeuropski farmeri dvostruko više usvajaju klimatski pametne prakse – u prosjeku 45 posto, u usporedbi s 21 posto kod istočnoeuropskih poljoprivrednika.
Osim toga, na stopu usvajanja značajno utječe dob poljoprivrednika, socijalna vrijednosti i percepcije. Razumijevanje ovih socijalnih, demografskih i tehnoloških čimbenika bit će ključno za razvoj i implementaciju pametnih rješenja. Poljoprivrednici trebaju inovativne oblike početnog kapitala, zajamčene tokove prihoda i osiguranje.
Kada se te tri stvari spoje, moguće je primijeniti mehanizme rizika i rasporediti troškove tako da prijelaz na pametnu poljoprivrednu prođe bez ekstremnih šokova. Stručnjaci navode da je važno nastaviti s razvojem i poboljšanjem tehnologije te učiniti sve da ta često preskupa rješenja postanu dostupna i malim poljoprivrednicima kako bi i oni mogli iskoristiti prednosti koje ona donose.
Poljoprivrednici bi trebali dobiti podršku u razumijevanju pametnog poslovanja te imati jednostavan pristup svim relevantnim informacijama. Potrebne su i kampanje koje bi među potrošačima dizali svijest u pogledu utjecaja njihovih kupovnih navika.
