U Zagrebu se u četvrtak nastavlja suđenje Željku Miću, bivšem predsjedniku Uprave zaštitarske tvrtke RVR. DORH tvrdi da je između 2007. i 2010. sudjelovao u izvlačenju 1,5 milijuna kuna i to kroz tzv. 'šuplja dežurstva', odnosno naplaćivanja neizvršenih, a naplaćenih poslova. I ne samo što bi jedan zaštitar RVR-a fiktivno čuvao i po šest raznih lokacija, nego je HŽ te poslove RVR-u plaćao 50 kuna po satu, plus PDV, što je bilo daleko iznad tržišne cijene.

Tvrtka RVR u međuvremenu je završila u stečaju i 400 ljudi ostalo je bez posla, no radnicima to nije jedini problem. Naime, većinu bivših RVR-ovaca Mićeva je Uprava svojedobno natjerala da u HPB-u, banci koju je tada vodio Josip Protega, podignu kredite u rasponu od 20.000 do 200.000 kuna i tim se novcem uključe u ESOP program radničkog dioničarstva.  Kredite s mjesečnom ratom od 2400 kuna banka je odobravala čak i radnicima s plaćom od 3500 kuna. Odobreno je ukupno 23 milijuna kuna kredita. Tadašnji zaposlenici RVR-a još su 2007. DORH-u poslali kaznenu prijavu, navodeći da su bili ucijenjeni gubitkom posla ako ne uzmu kredit.

Nakon sloma tvrtke, naplata kredita postala je nemoguća, pa je HPB svoja potraživanja nedavno prepustila tvrtki B2 Kapital, zagrebačkoj podružnici norveškog holdinga specijaliziranog za otkup dugova. Banka je tada izvijestila javnost o "prodaji nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana stanovništvu", što je obavljeno nakon dobivanja pozitivnog mišljenja HNB-a. U HPB-u nismo uspjeli doznati detalje o prodanom dugu, broju korisnika tih kredita ili ukupnoj svoti potraživanja. Neslužbeno, pak, doznajemo da je bivšim radnicima RVR-a HPB skinula višegodišnju blokadu računa, no za očekivati je da će ih uskoro blokirati kupac njihova duga.

U B2 Kapitalu rečeno nam je da "nisu u mogućnosti iznositi informacije koje se odnose na eventualno stečene plasmane, dužnike, kupoprodajnu cijenu i općenito informacije koje su označene kao povjerljive". Inače, 2010. je uprava RVR-a u HPB-u podigla 10 mil. kuna hipotekarnog kredita za plaćanje poreznog duga državi. Novac je prebačen Poreznoj upravi, da bi potom bio vraćen na račun RVR-a. U Poreznoj nismo uspjeli doznati zašto su vratili novac dužniku. Dug prema Ministarstvu financija se povećavao, a kad je dosegao 43,5 mil.  kuna RVR se našao na 10. mjestu popisa najvećih poreznih dužnika. U svibnju 2016. RVR je misteriozno nestao s te liste. Porezna uprava nam nije željela odgovoriti kako se to dogodilo, pozivajući se – poreznom tajnom. 

Na naše pitanje kakva je sudbina građana čiji je kreditni dug prodan, iz HPB-a smo dobili ovakav odgovor: "Banka je, u skladu sa zaštitom potrošača, dužna i vodi računa da se klijenti u odnosu s tvrtkama koje su kupile plasmane ne nađu u nepovoljnijem položaju prema onom koji su imali kao dužnici Banci".