Iako su i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i pučki pravobranitelj zaključili da Hrvatska odvjetnička komora (HOK) diskriminira odvjetnike po imovinskom stanju, jer im upis u Imenik odvjetnika naplaćuje 5000 eura, HOK već 15 godina ne spušta cijenu.

Ta cijena, od koje su izuzeti odvjetnički vježbenici, određena je još 2002. Već tada su se neki pravnici požalili AZTN-u, koji se 2004. izjasnio da cijena upisnine smatra nezakonitom, "budući da se istim primjenjuju nejednaki uvjeti glede visine upisnine". Naglasili su pritom i kako "hrvatski model određivanja visine upisnine za upis u HOK ne poznaje nijedan europski pravni sustav, niti je moguće u Europi pronaći zemlju s tako visokom cijenom upisa u odvjetničku komoru". 

Nezadovoljnici su se požalili i pučkom pravobranitelju Jurici Malčiću, koji 2009. konstatira da se radi o "diskriminaciji temeljem imovnog stanja" te je HOK-u preporučeno da "žurno donese novu odluku o visini upisnine". Kako se HOK oglušio na preporuku, pučki pravobranitelj iznio je problem pred Sabor u svom izvješću o diskriminaciji, a izvijestio je i ministra pravosuđa. 

Manevar s valutom
Priča je potom zamrla sve do 2018., kad je pravnica Ivana Zelić aktualnu pučku pravobraniteljicu Loru Vidović podsjetila na zaboravljeni slučaj. Vidović se potom obratila HOK-u, ali ni ona nije dobila očitovanje, pa ponovno šalje pritužbu radi diskriminacije prilikom naplate upisnine. U siječnju 2019. Ivana Zelić je Visokom upravnom sudu (VUS) predložila pokretanje ocjene zakonitosti odluke HOK-a iz 2002. Tek nakon tih koraka, u ožujku 2019., 15 godina od odluke AZTN-a i 10 od mišljenja pučkog pravobranitelja, HOK donosi novu odluku o visini upisnine.

Međutim, čini se da je riječ o manevru, jer ne mijenjaju cijenu, već samo valutu upisnine, pa su svotu od 5000 eura preračunali u 37.500 kuna.  Taj potez sadrži važnu pravnu implikaciju: stupanjem nove odluke na snagu, odluka iz 2002. stavljena je izvan snage, a čime je automatski obustavljen postupak ocjene zakonitosti.

Naime, VUS ne smije ocjenjivati zakonitosti normi koje više nisu na snazi, o čemu su nedavno izvijestili predlagateljicu.   Ivana Zelić upozorava da će, "ako VUS i odluči da je odluka iz 2019. nezakonita i diskriminatorna, mogućnost povrata uplate od HOK-a imati samo oni pravnici koji su upisninu platili temeljem odluke iz 2019., ali ne i oni koji su to učinili temeljem odluke iz 2002.". O svemu tome ponovno će izvijestiti i AZTN.

Ozbiljne posljedice
U rujnu 2019. Lora Vidović ponovno se obratila HOK-u, naglašavajući kako su "uvjetovanjem upisa u Imenik i plaćanjem upisnine od 37.500 kuna pravnici lošijeg imovinskog stanja stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji mogu snositi takav trošak. Posljedice ove nejednakosti su za njih krajnje ozbiljne budući da podrazumijevaju nemogućnost bavljenja odvjetničkim poslom".Iz njenog smo ureda dobili komentar slučaja. 

"Pučki pravobranitelj je još 2009. postupao po pritužbi protiv HOK-a zbog naplate visoke upisnine u Imenik odvjetnika pravnicima koji nisu odvjetnički vježbenici. Po provedenom ispitnom postupku smo ocijenili da su nametanjem visokih upisnina diskriminirani oni pravnici koji ispunjavaju formalne uvjete upisa, ali zbog imovinskog stanja nisu u mogućnosti platiti upisninu. Od njihovog se udruženja očekuje da primjerenom visinom upisnine svim pravnicima jamče jednake izglede u startu profesionalnog opredjeljenja", navode u Uredu pučke pravobraniteljice. Komentar iz HOK-a nismo uspjeli dobiti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost