Natezanja oko promjene regulatornog okvira za fondove za gospodarsku suradnju (FGS) nametnula su i pitanje bi li to možda moglo poremetiti i neke planove njihova angažiranja u restrukturiranju posrnulih tvrtki, uključujući i neke Vladi važne predstečajne nagodbe.

Tenzije između uprava FGS-ova i nadležnog ministra Gordana Marasa ipak se, čini se, neće ispriječiti željenom tempu i ishodu prve i najveće predstečajne nagodbe: one Dalekovoda. Pored restrukturiranja golemih tražbina (prijavljeno ih je 3,1 milijarda kuna), plan predviđa i za ozdravljenje nužan svježi kapital koji bi većim dijelom trebala osigurati upravo dva FGS-a, Nexus i Alternative. Aktualni plan za Dalekovod predviđa dokapitalizaciju u iznosu oko 220 milijuna kuna, s tim da bi 150 milijuna uložili Nexus i Alternative (svaki po 75 milijuna), a preostalih 70-ak milijuna postojeći dioničari i/li vjerovnici. Kako neslužbeno doznajemo, Nexus fond već je dobio i suglasnost Povjereničkog odbora za ulaganje. Alternative tu suglasnost zasad nema. A premda se upravo u tom fondu, u kojemu su privatni kapital osigurali strani ulagatelji, nekako i najjače protive Marasovim promjenama pravila igre u dijelu kojim se definira način odlučivanja i utvrđivanja upravljačke naknade (samo na uloženi kapital), član Uprave društva koje upravlja Alternative fondom Zoran Zemlić kaže kako su to posve odvojene stvari.

U procesu predstečajne nagodbe za Dalekovod prva je verzija plana nagodbe odbijena zbog formalnih razloga (promijenjenih okolnosti), a druga verzija uskoro bi se trebala naći u Fini i glasovanje se očekuju do kraja mjeseca. "Naši investitori još razmatraju materijal. Mi u Upravi držimo da je to kompanija s dobrim potencijalom i poslovnom sposobnošću za veće ambicije na stranom tržištu", kaže Zemlić, dodajući da je u konačnici na investitorima da se očituju je li im to dovoljno ili traže agresivnije financijske parametre (povrate). Vjeruje da će se Dalekovod pokazati dobrim oglednim primjerom predstečajne nagodbe. Ona bi se prema predviđenim rokovima trebala zaključiti do 20. travnja, a nakon glasovanja koje se očekuje do kraja mjeseca plan dokapitalizacije treba potvrditi i skupština. Iako privatni ulagatelji u Alternative fondu tek trebaju donijeti konačnu odluku, u financijskim krugovima to ne drže i presudnim jer, kako kaže jedan fond menadžer, "ima i drugih fondova koji bi htjeli uložiti u taj projekt". Ipak, na kapital FGS-ova računa(lo) se i u niz drugih slučajeva poduzeća u poteškoćama, od Spačve i 3. maja do HŽ Carga, pa nije svejedno ni hoće li ti fondovi ostati u igri i kako će na kraju završiti priča s promjenama pravnog okvira.

U međuvremenu se, doduše, bila pojavila i inicijativa da se osnuje novi javno-privatni fond rizičnog kapitala, kojemu bi kapital osigurali s jedne strane država, a s druge vodeće banke i mirovinski fondovi. Ostalo je dvojbeno jesu li baš svi oni (naročito mirovinski fondovi) baš gorljivi (ili podjednako motivirani) prema toj ideji, kao i bi li taj fond FGS-ovima bio konkurencija ili je (zbog specifične strategije nalik na tzv. mezanin) posrijedi komplementarna inicijativa koja uključuje i međusobnu suradnju pri ulaganjima. Vezano, pak, uz paralelne inicijative, upitno je i je li projekt povezivanja malih banaka koji se gura pod kapom državne Croatia banke i DAB-a komplementaran ranije započetom sličnom projektu FGS-a Alternative ili je to ipak konkurentska akcija koja samo potencira šuškanja o sukobima.