Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci izniman je željeznički infrastrukturni projekt čija je procijenjena vrijednost ukupno prihvatljivih troškova iznosi milijardu i 517 milijuna kuna. Većina sredstava osigurana je iz fodova Europske unije, čak 85 posto, a zbog kašnjenja izvođenja radova periodično se pojavljuju informacije kako će Hrvatska, odnosno investitor HŽ infrastruktura morati vratiti novac u proračun Europske unije. N1 je odlučio provjeritii hoćemo li doista morati vratiti novac Europskoj uniji i kad će se projekt, na kojem su radovi počeli 25. srpnja 2016. i završiti.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci dio je projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti na Mediteranskom koridoru jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T.  Tako će se izgraditi i drugogi kolosijek na cijeloj pružnoj dionici duljine 36,4 km i napraviti rekonstrukcija starog.

OBNOVA

Ulaganjem od 3,16 milijuna eura poznati hrvatski dvorac zasjat će u novom ruhu

Uz to, napravit će se rekonstrukcija lukova na postojećem kolosijeku ukupne duljine 9,4 km, rekonstrukcija postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci te pripadajućih stajališta, izgradnja novog kolodvora Gradec, izgradnja šest novih mostova i rekonstrukcija sedam postojećih, ukidanje pružnih prijelaza na cijeloj dionici koje će zamijeniti 12 križanja (denivelacija) u dvije razine i dvaju pješačkih prijelaza koje će zamijeniti novi pothodnici. Tu su još i bukobrani, servisne ceste, postrojenja za električnu vuču i sličnih, za HŽ infrastrukturu bitnih stvari.

Radovi su počeli 25. srpnja 2016. Da se slikovito podsjetimo kad su radovi počeli, svečanosti potpisivanja ugovora o gradnji te davne 2016. godine prisustvovali su prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture OIeg Butković i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević. 

Izvođači su dva puta prolongirali rok završetka radova. Prvi rok bio je početkom 2020. godine. Hrvatski konzorcij koji čine Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža, od HŽ Infrastrukture tražio je produženje radova do ožujka 2021. godine.  No i taj je rok probijen, pa je hrvatski konzorcij od HŽ Infrastrukture zatražio produžetak radova za 700 dana i 60 milijuna kuna naknade zbog prolongiranja roka. HŽ infrastruktura je to odbila, a sve je završilo pred Vijećem za rješavanje sporova koje je dopustilo prolongiranje radova, ali ne i financijsku naknadu.

Vožnja zimi

Zašto vaš automobil troši više goriva na niskim temperaturama?

HŽ Infrastrukturi, konzorcij je tada uputio novi plan izvršenja radova u kojem se navodilo da bi se radovi trebali završiti u ljeto 2023. godine, tri i pol godine nakon ugovorom predviđenog roka za završetak. Sljedeći rok je kraj 2023. godine, a ako se dotad ne završi, navodilo se, da će Hrvatska možda morati vratiti neutrošena sredstava Europskoj uniji i projekt dovršiti sama.

Resorna ministarstva tvrde: Brige nema

No kako tvrde resorna ministarstva, Ministarstvo mora, prometa i infarstrukture te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, brige nema. Ta dva ministarstva tvrde da je rok za korištenje bespovratnih sredstava fondova Europske unije, sukladno regulativi Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020., 31. prosinca 2023. godine, dok je najkasniji mogući rok za dovršetak projekta sredstvima korisnika 15. veljače 2027. godine.

“Ako korisnik bespovratnih sredstava završi projekt do 15. veljače 2027. godine, bespovratna sredstva koja je iskoristio do 31. prosinca 2023. neće morati vratiti jer bi projekt do tada bio završen i funkcionalan. Do sada je korisniku isplaćeno oko 50 posto sredstava iz Kohezijskog fonda za navedeni projekt, a do kraja ove godine korisnik može koristiti bespovratna sredstva koja su mu na raspolaganju”, kažu iz Ministarstva reginalnog razvoja i fondova Europske unije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Plemeniti metal

Zlatna groznica u susjedstvu: Lykos Metals na tragu zlata na još jednoj lokaciji

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kažu i da se u skladu s trenutnom dinamikom, kraj projekta očekuje u 2024. godini. Također, navode da je prihvatljivost troškova do kraja 2023. godine, nakon čega će se nastavak projekta financirati iz drugih izvora.

“Obzirom da se završetak radova očekuje u 2024. godini te da je sukladno Smjernicama o zaključenju operativnih programa najkasniji mogući rok za završetak projekta 15.2.2027. u kojem projekt mora biti funkcionalan kako se ne bi morao vršiti povrat isplaćenih EU sredstava, ne vidimo povrat sredstava kao opciju”, tvrde iz Ministarstva prometa.