U siječnju ove godine, HAC je raspisao natječaj za izbor izvođača radova na međunarodnom Mostu Sava koji spaja paneuropski koridor Vc iz BiH na autocestu prema Osijeku i Belom Manastiru.

Na natječaj za izgradnju 660 metara dugačkog mosta prijavilo se nekoliko  građevinskih tvrtki, a najbolju ponudu dala je Skladgradnja.  sa svojim partnerom, španjolskim OHL-om. Sredinom ožujka splitska tvrtka izvijestila je javnost da je njihova, 23,8 milijuna eura teška ponuda najpovoljnija. Nešto lošiju zajedničku ponudu dali su JV Hidroelektra Niskogradnja i Integral inženjering (BiH), te Viadukt i Đuro Đaković. Tada je objavljeno i da će "odluka biti donesena nakon procjene ponuda".

Iako je od raspisivanja natječaja prošlo skoro pola godine, još se ne zna tko je dobio taj posao, niti do kada će odluka biti donesena. "Natječaj za izgradnju predmetnog objekta raspisan je u skladu s propozicijama nadmetanja uvjetovanim od strane kreditora (EBRD i EIB). U skladu s time, u tijeku je evaluacija svih pristiglih ponuda u cilju odabira najpovoljnije. Ističemo da  je prije donošenja odluke o odabiru i potpisa ugovora potrebno ishoditi konačnu suglasnost kreditora", rečeno nam je u HAC-u. Po saznanjima Mijata Stanića, predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata, razlika između tri najbolje ponude razlika bila je minimalna. "Projekt je vrlo zahtjevan, preko Save se gradi most s auto-cestom punog profila pa tu ne bi trebala biti važna samo financijska strana ponude, već i kvaliteta izvedbe, odnosno reference tvrtke kojoj će se posao povjeriti", upozorava Stanić. Nakon otvaranja pristiglih ponuda počeli su pregovori s BiH, koja je također uključena u donošenje rješenja. Ta činjenica mogla bi dati dodatne bodove ponudi Hidroelektre, koja ima partnera iz BiH. Stanić misli da bi prednost trebala dobiti ponuda Viadukta i Đure Đakovića.

Upravo zato jer se radi o međunarodnom projektu, smatra da financijska težina ponude neće biti presudna. "Vijadukt sigurno ima najbolje reference  od svih ponuđača, oni su se već puno puta iskazali u sličnim projektima. Hidroelektra je u financijskim  problemima. Skladgradnja većih iskustava u takvim poslovima nema, a formalnu referencu dobili su tek zadnjih godina", objašnjava Mijat Stanić. Projekt financijski u jednakim omjerima pokrivaju Hrvatska i BiH, a sredstva su osigurana kreditom EBRD-a i EIB-a. Ne dođe li ubrzo do dogovora, nagađa se da bi banke mogle donijeti odluku o eventualnom ponavljanju natječaja. Splitska Skladgradnja, čiji je vlasnik Slaven Žužul u više navrata pritvaran zbog navodne umiješanosti u nekoliko afera, pa tako i u izvlačenje novca iz HAC-a, zadnjih godina posluje puno bolje od ostalih domaćih građevinskih tvrtki i uključeni su u nekoliko građevinskih projekata, Lani je Skladgradnja imala 254,2 milijuna kuna prihoda i 58,2 milijuna dobiti.