Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) stupiti na snagu 1. listopada te je naveo da će u idućem razdoblju biti zaliha, ali da će postojati problem s isplatama plaća zaposlenima u NIS-u i sa svim drugim transakcijama.

Objasnio je to time što nijedna banka neće htjeti surađivati s kompanijom koja je pod američkim sankcijama. “Čini mi se da su Amerikanci produljili neuvođenje sankcija samo još četiri dana, odnosno s 27. rujna na 1. listopada. Znači, od 1. listopada imat ćemo uvedene sankcije prema NIS-u”, rekao je Vučić novinarima u New Yorku.

Partnerstvo s NIS-om

Ocijenio je da je Srbija u toj situaciji “kolateralna šteta odnosa Amerikanaca, Zapada i Rusa”. “Platit ćemo visoku cijenu zato što su Rusi većinski vlasnik NIS-a. Dakle, da budemo sasvim načistu i da bude sasvim jasno svim našim građanima – bili smo izrazito korektni prema ruskim i američkim partnerima. Trudit ćemo se biti korektni, ali ljudi moraju znati da ćemo platiti izrazito visoku cijenu”, rekao je Vučić.

“Da sačekamo, možda se neko čudo dogodi do 1. listopada. Čeka nas teško vrijeme i zima. Dat ćemo sve od sebe da građani imaju toplu zimu u svojim domovima i da se ne brinu za opskrbu za svoje automobile i one koji voze kamione, a sve ostalo bit će mnogo, mnogo teže. Komplicira se sve, od ekonomskih do svih drugih stvari. Niti smo luk jeli, niti smo ga mirisali, ali platit ćemo visoku cijenu”, naglasio je Vučić. “Radimo i ispitujemo sve mogućnosti, ali kada vidite da postoji mala zainteresiranost pojedinih strana za probleme s kojima se Srbija suočava, što da radite. Nailazimo na zid; ako ga pokušamo probiti glavom, povrijedit ćemo se. Trudimo se pronaći neki drugi put, da ne bude udarac u zid”, dodao je.

Kako je naglasio, u ovom trenutku ne vidi rješenje za taj problem i poziva sve u Srbiji da, ako vide rješenje, upute na njega. Istaknuo je da ruska strana ne želi prihvatiti ponuđeno, a da Amerikanci uvode sankcije bez obzira na prijedloge odgode.

Kao i obično kad su u pitanju moguće sankcije NIS-u, kao “žrtva” se spominje i Janaf. Što je i logično jer NIS je najvažniji klijent Janafa. Zbog svega toga se nakon Vučićevih izjava u četvrtak navečer ekspresno oglasio i Janaf.

“JANAF je ishodio licencu potrebnu za nastavak izvršavanja Ugovora o transportu sirove nafte sklopljenog s kompanijom NIS do 1. listopada 2025. godine te će se idućih dana, putem svojeg američkog odvjetnika, uz podršku Vlade Republike Hrvatske, obratiti OFAC-u za njezino produljenje. Ključno za produljenje nakon 1. listopada 2025. bit će aktivnosti društva NIS prema američkim vlastima”, poručili su iz JANAF-a.

Podsjetimo da je u siječnju prošle godine Janaf s NIS-om sklopio ugovor o transportu deset milijuna tona nafte do prosinca 2026. godine. Prema ugovorenom volumenu, kako je objavila Uprava, koju vode Stjepan Adanić i Vladislav Veselica, to je bio rekordni ugovor, “zahvaljujući kojemu još jednom potvrđujemo značaj Janafa kao ključnog dionika energetskog sektora Republike Hrvatske, ali i cijele regije”. NIS je dugogodišnji klijent Janafa, a količine transporta nafte su se posljednjih godina značajno povećale.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Primjerice, u prethodnom ugovoru, sklopljenom u prosincu 2022. godine (trebao je biti na snazi do kraja 2024. godine) radilo se o 6,2 milijuna tona nafte. Za 2022. godinu je postojao ugovor za 3,2 milijuna tona, a za 2021. godinu 2,75 milijuna tona. Prije nekoliko mjeseci iz Janafa su objavili kako se od prosinca 2022. putem njihova sustava u Srbiju transportira isključivo nafta neruskog podrijetla. Trgovanje dionicama NIS-a na Beogradskoj burzi privremeno je obustavljeno od 14. siječnja, nekoliko dana nakon što je američka vlada najavila sankcije protiv ove tvrtke.

Partnerstvo s NIS-om, rekao nam je nedavno član Uprave Janafa, Vladislav Veselica, od iznimne je važnosti za Janaf. “Naftna industrija Srbije naš je najveći poslovni partner, ne samo zbog dugogodišnje suradnje i kvalitetnih odnosa koje smo gradili, već i zbog činjenice da prihodi iz temeljne djelatnosti povezani s NIS-om čine oko jednu trećinu naših ukupnih prihoda. Jasno je da bi prekid isporuke nafte NIS-u imao značajan utjecaj na naše poslovanje te bi zahtijevao snažan strateški zaokret”, rekao je Veselica nedavno za Poslovni dnevnik.

Ukupni prihodi Janafa u prvih šest mjeseci dosegnuli su 69 milijuna eura, dok su prihodi od temeljne djelatnosti zabilježili porast od gotovo četiri posto u odnosu na prethodnu godinu, pritom dosegnuvši 64,9 milijuna eura. Bruto dobit u promatranom razdoblju iznosi gotovo 33 milijuna eura, dok je neto dobit 27 milijuna eura, što je rast od 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ranije je ove godine spomenuo kako bi Janafov gubitak posla s NIS-om značio gubitak dobrog dijela prihoda, ali i povećanje troškova s obzirom na skladištenje dijela nafte koja se ne bi mogla transportirati.

Vlasnički manevar

Naftnoj industriji Srbije tako očito nije pomogao prošlotjedni manevar s “preslagivanjem” vlasništva u kompaniji. Dioničko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga postalo je vlasnikom 11,3 posto dionica Naftne industrije Srbije (NIS), čime je prešlo prag značajnog sudjelovanja u jednoj od najvećih regionalnih energetskih tvrtki, piše Nedeljnik.

Dokument otkriva da je Intelligence, članica Gazprom grupe, registriran u Sankt Peterburgu, a kao odgovorna osoba naveden je Vsevold Stanislavovič Vorobev. U “Obavijesti o značajnom sudjelovanju” koju je potpisao ovlašteni predstavnik Filip Bolgov, navodi se da je ruska tvrtka “Inteligence” stekla točno 18.433.297 dionica, što je 11,3 posto udjela tvrtke. Prije ove promjene tvrtka nije posjedovala niti jednu dionicu NIS-a, dok je identičnih 11,3 posto kapitala posjedovao ruski Gazprom.

Gazprom je ruska državna tvrtka i jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika prirodnog plina, dok je Gazpromnjeft njegova tvrtka kćer zadužena za operacije sa sirovom naftom. U vlasničkoj strukturi NIS-a najveći dioničar trenutačno je Gazpromnjeft s 44,85 posto, slijedi država Srbija s 29,87 posto, dok je treći najveći dioničar “novopridošli” Intelligence s 11,3 posto. Gazprom više nije među dioničarima Naftne industrije Srbije.