Uslijed zaoštravanja monetarne politike, odnosno rasta referentnih kamata središnjih banaka, sa skupljim zaduživanjem ne suočavaju se samo države i njihovi poduzetnici i građani.

Porast troškova kamata stvarnost su i za Europsku komisiju, prvenstveno zbog financiranja programa EU sljedeće generacije (Next Generation EU) teškog ukupno 750 milijardi eura. Budući da to nije dio redovnog višegodišnjeg proračuna EU-a ona se osiguravaju zaduženjima, i to do kraja 2026.

Tako je i prije desetak dana EK realizirala dvije tranše obveznica; pet milijardi eura na rok od tri godine i četiri milijarde na 30 godina. Pritom su trogodišnje izdane uz 2,85 posto prinosa (kamatni kupon 2,75%), a one s dospijećem 2053. uz prinos od 3,48 posto (kamatni kupon 3%). Usporedbe radi, sredinom lanjskog svibnja trogodišnje izdanje plasirano je uz kamatnu stopu od 0,82 posto, a 30-godišnje uz 1,84 posto.

Uz rastuće kamatne stope, i zajednički dug koji EU treba realizirati na financijskim tržištima za financiranje instrumenta za oporavak nakon pandemije stajat će više od predviđenog. Stoga je Europski parlament izglasao rezoluciju u kojoj poziva na rješavanje tog problema, pozivajući Komisiju na žurnu reviziju dugoročnog proračuna EU-a, s rješenjima koja bi trebala biti na snazi od početka iduće godine.

Pojednostavljeno, to znači tri opcije: osiguranje više vlastitih sredstava tj. uvođenje dodatnih nameta, veći doprinosi/uplate država članica u proračun EU ili smanjenje pojedinih dosadašnjih programa u budućim proračunima EU-a (kohezija, poljoprivreda, Obzor, Cosme, Erasmus i sl.). Preferencije europarlamentaraca uglavnom idu u smjeru više vlastitih sredstava, odnosno novih poreza.

Kad je riječ o 750 milijardi eura vrijednom programu Next Generation EU (NGEU) najveću komponentu predstavlja Mehanizam za oporavak i otpornost na koji se odnosi 672,5 milijardi eura, pri čemu su 312,2 milijarde eura bespovratna sredstva članicama, a 360 milijardi zajmovi državama članicama. Za potrebe njegove provedbe Europska komisija zadužuje putem zajmova, EU obveznica, NGEU zelenih obveznica…

Ivana Maletić, hrvatska članica Europskog revizorskog suda podsjeća kako su se članice usuglasile da će se otplate financirati iz novih vlastitih prihoda ili, ako to nije dovoljno, iz povećanih uplata u proračun EU-a. Na isti način financiraju se i svi programi iz proračuna EU-a. Dakle, iz vlastitih prihoda i direktnih uplata država članica.

Nova vlastita sredstva koja se temelje na količini nerecikliranog ambalažnog otpada u svakoj državi članici u primjeni su od 1. siječnja 2021.

U prosincu te godine Komisija je predložila tri moguća dodatna, nova izvora vlastitih sredstava – mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, digitalni nameti i povećanje prihoda temeljem reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama ugljika. Kako ističe Maletić, do lipnja 2024. Komisija planira predložiti dodatna nova sredstva koja bi mogla uključivati, primjerice, porez na financijske transakcije, novu zajedničku osnovicu poreza na dobit, kao i porez na kriptovalute.

Razmatra se i porez na financijske transakcije, ali i kriptovalute/Shutterstock

Trenutna računica
“U svakom slučaju, za financiranje programa NGEU Komisija se zadužuje jer su to sredstva iznad uobičajenih sredstava sedmogodišnjeg proračuna EU-a koji za razdoblje 2021-2027, iznosi 1074 milijarde eura. Za ovih dodatnih 750 milijardi eura zaduživat će se do kraja 2026., a otplaćuju se najkasnije do kraja 2058. Za otplate treba osigurati nova sredstva ili smanjiti sedmogodišnje proračune u razdoblju dok traju otplate tog duga”, pojašnjava naša sugovornica.

Inače, prihod od nedavnog izdanja obveznica vrijednih devet milijardi eura koristit će se za potporu programu oporavka, a dijelom i za tzv. makrofinancijsku pomoć Ukrajini. Tom transakcijom ispunjene su tri četvrtine od 80 milijardi eura ciljanog financiranja za prvu polovicu ove godine. Od tih 80 milijardi oko 70 će se usmjeriti u nacionalne planove oporavka i otpornosti.

Na temelju EU-obveznica prikupljenih od sredine 2021. državama članicama Komisija je iz fonda za oporavak i otpornost dosad isplatila 152,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova.

Hrvatska se s dosad isplaćenih 2,2 milijarde eura ili 40 posto ukupno raspoloživih do 2026. u povlačenju ‘grantova’ za NPOO (za razliku od apsorpcije novca iz ESI fondova) pokazala među najrevnijima u Uniji.

Hrvatska kao ‘front-runner’
To su prije tri dana u svom izvješću kojim su Hrvatskoj potvrdili ocjenu kreditnog rejtinga zabilježili i analitičari Moody’sa, a prije nekoliko tjedana i Fitch koji je konstatirao kako je Hrvatska predvodnik, “front-runner”, u povlačenju bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost.

Zvonimir Savić, premijerov savjetnik za ekonomska pitanja i glavni koordinator za NPOO, rado ponavlja kako smo trenutno treći po brzini provedbe. Ističe i da je trenutno vrijednost zaključenih i otvorenih natječaja veća od tri milijarde eura.

Mimo 800 milijuna eura na ime predfinanciranja, dosad su joj isplaćene dvije tranše po 700 milijuna eura (sredinom i krajem 2022.) za koje je trebalo ispuniti 60-ak indikatora, od čega 54 reformska (ostali su vezani uz ulaganja).

Dva obroka dosad su isplaćena samo za šest država, većina ih još nije podnijela ni zahtjev za drugu, a neke ni za prvu. U posljednjih mjesec dana, primjerice, Austriji, Danskoj i Sloveniji isplaćena je tek prva tranša, a više zemalja zaredalo je sa zahtjevima za izmjenama NPOO-a. Hrvatska se (zasad) drži inicijalnog plana.

Savić kaže kako smo u provedbi indikatora na koje smo se obvezali na 100 posto. Isto tvrdi i za 45 indikatora (od čega se 32 odnose na reforme) predviđenih za isplatu treće tranše, od također 700 milijuna eura, za koju se zahtjev tek treba uputiti.

Trenutno je još u tijeku proces “dokazivanja” da je pojedini indikatori i sadržajno zadovoljavaju zadane ciljeve. U Komisiji su s tim u vezi jako detaljni. U svakom slučaju očekuje se da bi do jeseni trebala sjesti i treća uplata.

Usto, Hrvatska planira aplicirati, osim bespovratnih sredstava, i za kreditnu komponentu Mehanizma za oporavak i otpornost, za što na raspolaganju ima 3,6 milijardi eura. Mogućnost za to otvorena je do kolovoza, a u programiranju za ta sredstva se uz naglasak energetskim projektima, planiraju i proširenja nekih postojećih, u drugim područjima, poput npr. škola.