Ako se ostvare planovi hrvatske Vlade, Hrvati bi uskoro mogli plaćati nešto nižu cijenu naftnih derivata. Prema neslužbenim informacijama Večernjeg lista, stručnjaci u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija već dulje vrijeme razmatraju mogućnost izmjena pravilnika o utvrđivanju maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Radi se o temeljnom državnom aktu za određivanje cijena benzina, dizela i loživog ulja. Njegov ključni dio je specifična formula, odnosno matematički izraz faktora koji određuju cijenu. Već dulje od desetljeća ključni je faktor za određivanje cijene prosječna cijena derivata na mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara, na koji se potom dodaju fiksni nameti poput trošarina, poreza i specijalnih naknada. Tako su domaći trgovci naftom zaštićeni od kolebljivosti naftnog tržišta, a garantirana im je fiksna marža od 56 lipa za litru loživog ulja do 76 lipa po litri benzina ili dizelskog goriva, navodi Večernji. No, kako je temeljna intencija nacionalne energetske politike, što se vidi i u odredbama novog Zakona o energiji , deregulacija tržišta, od toga neće biti izuzeto ni tržište naftnih derivata.

To već godinama od hrvatske Vlade traže i predstavnici stranih naftnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, no kako dominantni udjel na domaćem maloprodajnom tržištu i dalje ima Ina, bilo kakva promjena regulative je iznimno osjetljiv proces, jer izravno u znatnoj mjeri utječe na poslovanje nacionalne kompanije u kojoj država i dalje ima 44 posto vlasništva. Iako u Vladi zasad ne žele govoriti o konkretnim modelima, doznaje se kako  su zasad analizirane dvije mogućnosti. Prva se odnosi na smanjenje posebnog poreza u iznosu od 60 lipa po litri goriva koji su potrošači dosad plaćali za financiranje gradnje autocesta, a drugi mogući model je promjena regulative o maksimalnom rastu i padu cijena, piše Večernji list.