Ne baš neočekivano, opća razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju prošli je mjesec porasla. Travanj je bio mjesec uskrsnih blagdana koje običajno prati pojačana i manje elastična potrošnja, a oni su ujedno i prvo prolazno vrijeme svake turističke godine. Prošle i ove signali predsezone su dobri, ali se naglašenije nego inače upozorava upravo na važnost politika cijena u turističko-ugostiteljskom sektoru.

Prema prvoj procjeni državnih statističara, potrošačke cijene u travnju su bile za 0,6 posto više nego u ožujku, i to kao rezultat poskupljenja kod usluga (0,7%), hrane (0,4%) i neprehrambenih industrijskih proizvoda (1,7%) uz istodobno pojeftinjenje energije za 1,1 posto.

Unatoč mjesečnom porastu cijena (i u travnju i u ožujku) godišnja inflacija nastavila je usporavati treći mjesec zaredom. Prema DZS-u, s ožujskih 3,2 spustila se tek neznatno, na 3,1 posto, ali godina je započela sa stopom od četiri posto. Predvodnik godišnjeg rasta cijena već prilično dugo su usluge koje su danas u prosjeku 6,1 posto skuplje nego prije godinu dana. Kod hrane, pića i duhana godišnja se stopa svela na četiri posto (s ožujskih 4,4), dok je kod energije usporila s 2,1 na 1,1 posto.

Cijene energije već neko vrijeme imaju amortizirajuće djelovanje, a s obzirom na očekivanja u pogledu cijena nafte na globalnim tržištima, s takvim njezinim utjecajem računa se i na razini cijele godine.

I dalje pri vrhu ljestvice EU

Tog je mišljenja i glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač. Za prvu procjenu inflacije za travanj kaže da je u skladu s očekivanjima i u smislu ukupne stope i strukture. Oko aktualne stope vidi i prosječnu na razini cijele 2025. Dodaje kako to ujedno znači i još jednu godinu osjetno više inflacije u odnosu na ostatak eurozone, a što je dijelom i odraz inflacijskih pritisaka vezanih uz potražnju koja odražava i jači rast, kao i dinamiku rasta plaća.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, kao mjeri inflacije koja se koristi u usporedbama s drugim državama EU, s krajem travnja HICP inflacija u Hrvatskoj se spustila ispod četiri posto, no sa stopom od 3,9 posto i dalje smo pri vrhu ljestvice eurozone. Višu stopu bilježe samo dvije baltičke zemlje i Nizozemska, dok se prosjek na razini europodručja zadržao na 2,2 posto.

“U ostatku godine izgledno je daljnje jenjavanje inflatornih pritisaka, a osim učinka baznog razdoblja polaganom spuštanju godišnje stope sigurno će pridonijeti i administrativno ograničenje cijena određenih proizvoda i usluga, ali i postepeno usporavanje potražnje”, navodi Petar Bejuk, analitičar RBA. Uz ostalo, ističe kako ne treba isključiti ni mogućnost da se inflacija usluga kod nas pokaže tvrdoglavijom te da Vlada na jesen odluči naviše korigirati određene administrativno određene cijene roba i usluga.

Potrošnja nominalno veća 8%

Ta administrativna ograničenja donekle utječu i na rast potrošnje mjerene fiskaliziranim prometima, u kojoj trgovina na malo kao djelatnost participira ponajviše. U travnju je u sustavu fiskalizacije zabilježen ukupan promet od 3,66 milijardi eura, što je čak 13 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je i broj izdanih računa bio za gotovo pet posto veći. No, usporedbe ovogodišnjeg i lanjskog travnja ne odražavaju sliku trenda jer je prošle godine blagdanska potrošnja utjecala na ožujski, a ne travanjski promet.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

O kretanjima potrošnje utoliko više govore kumulativni podaci o fiskalizaciji. U prva četiri mjeseca godine kroz fiskalne su blagajne prošli računi ukupno vrijedni gotovo 12,5 milijardi eura, što je za nepunih milijardu eura ili osam posto više nego u prvoj trećini prošle godine. No, ostaje primijetiti da je taj rast prometa ostvaren na manjem broju računa.