Usprkos najavama o oporavku iz Banskih dvora, optimizam vladajućih ne dijele gospodarstvenici, stručnjaci, bankari niti Hrvatska narodna banka.

“Pozitivni pomaci u gospodarstvu nama su teško vidljivi. Od dvije milijarde kuna koje su banke izdvojile na račun HNB-a za pomoć gospodarstvu kroz model A, na računu je netaknuto još 1,3 milijarde kuna”, ističe viceguverner Davor Holjevac pod čijom je ingerencijom nadzor banaka. No, čini se da su u Vladi ili barem u premijerkinom savjetničkom timu, svjesni da modeli funcioniraju daleko od optimalnog, a model C tek na papiru. Nedavno je Borislav Škegro istaknuo potrebu njihova revidiranja uz jačanje fondova rizičnog kapitala. U tom smjeru razmišlja se i u HNB-u. “Ako se model C ne stavi u funkciju i pod hitno ne restrukturiraju problematične tvrtke, tek slijedi pravo pogoršanje situacije u gospodarstvu, a time i za banke”, upozorava Davor Holjevac. A Direkcija za nadzor itekako ima razloga za zabrinutost. Posljednji podaci koji stižu na dnevnoj bazi iz banaka govore da razina loših kredita nastavlja uzlaznom putanjom, premda je turistička sezona privremeno ublažila tempo rasta. Uz posljednji podatak da su loši krediti (kojima naplata kasni više od 90 dana) u ukupnima dosegli 9,5 posto, već krajem listopada po prvi puta od početka krize prevalit će dvoznamenkasti prag od 10 posto. Naplata je očekivano, i dalje najlošija kod građevinskih tvrtki i onih koje se bave trgovinom. Iako blagom padu, prvi na listi loših su investicijski krediti kojima uz bok stoje krediti za obrtna sredstva, a i građani sve teže otplaćuju svoja zaduženja.

Stoga banke nakon ljetne pauze ponovno intenziviraju prolongiranje naplate i reprograme koji su dosegli oko 12 milijardi kuna. Loša naplata kojoj se objektivno ne nazire kraj, uz prognoze stagnacije, itekako brinu središnju banku. Uzme li se u obzir činjenica da se eventualni rast zaposlenosti i rast BDP-a od 1,5 posto u idućoj godini reflektirati na banke s odmakom od šest do devet mjeseci, zdrav bankarski sustav a time stabilan tečaj i razina cijena, bit će sve zahtjevniji zadatak za regulatora. Inače, nedavno usvojene smjernice Basela III idu upravo u smjeru jačanja banaka kapitalom kako bi bile imale maksimalnu zaštitu kad nastupi kriza. Tako je ideja da zemlje Europske unije od 2016. dodatno povećaju amortizere za kreditne rizike za 2,5 posto u naredne tri godine. Prepusti li se Vlada inerciji i zbog izbora propusti li priliku za oživljavanje gospodarstva, neslužbeno se može čuti da se i u HNB-u razmišlja o sličnim mjerama i prije potpune implementacije Basela III. Tako bi se bez obzira na trenutno visoku kapitaliziranost sustava od minimalnih 12 posto (19 posto u praksi), banke dodatno pokušalo zaštititi novim zahtjevima za kapitalom u idućih nekoliko godina.

Preokret

Bankama najdraži autokrediti
Posebno zabrinjava što sektor stanovništva, tradicionalno najuredniji platiše, sve teže vraća dugove bankama. Tako stambeni krediti više nisu najkvalitetniji zajmovi građanima već su to postali – autokrediti! Od gotovo 55,5 milijarde kuna stambenih, 3,42 posto ili 1,9 milijardi svrstano je u loše, dok je kod autokredita razina problematičnih dosegla 3,04 posto. Inače, do lipnja 2009. razina loših kredita među stambenima bila je niža od dva posto, da bi u drugom tromjesečju 2010. u odnosu na prvo tromjesečje porasla za 30 posto!