Hrvatska narodna banka (HNB) u petak u svom komentaru najnovijih podataka o inflaciji konstatira da je ona u travnju usporila u odnosu na ožujak prema i harmoniziranom i nacionalnom indeksu, pri čemu viša inflacija mjerena harmoniziranim pokazateljem uglavnom proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga, a smanjila se i razlika u inflaciji između Hrvatske i eurozone.

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) u ovogodišnjem travnju usporila je s ožujskih 4,3 na 3,9 posto, dok se temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, zadržala na 4,2 posto, koliko je iznosila i u prethodnom mjesecu. 

 Usporavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u travnju pridonijelo je usporavanje inflacije cijena svih glavnih komponenata, osim industrijskih proizvoda, navode iz HNB-a.

 Inflacija cijena hrane usporila se treći mjesec za redom (na 4,6 posto u travnju s 5,2 posto u ožujku). Osim toga, znatno se usporila i inflacija cijena energije (na 1,1 s 2,2 posto u ožujku) kao rezultat pojeftinjenja naftnih derivata. Nadalje, usporila se i inflacija cijena usluga (na 7,2 posto sa 7,6 posto), dok se inflacija cijena industrijskih proizvoda ubrzala (na 0,5 posto s 0,2 posto). Sukladno tome, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se zadržala na 4,2 posto. 

“Unatoč usporavanju inflacije cijena usluga, one nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena (mjerenoj HIPC-om) od 3,9 posto usluge pridonose s 2,3 postotna boda, a hrana s 1,3 postotna boda”, navode iz središnje banke.

Bez potrošnje stranih gostiju, inflacija je niža

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) blago je usporila, s 3,2 posto u ožujku na 3,1 posto u travnju. 

 Kako ističu iz HNB-a, smanjenju ukupne inflacije u travnju, mjerene IPC-om, pridonijelo je usporavanje inflacije cijena energije (na 1,1 s 1,9 posto%) i hrane (na 4,1 sa 4,4 posto). Nasuprot tome, povećala se inflacija cijena industrijskih proizvoda (na 0,3 s -0,2 posto) te inflacija cijena usluga (na 6,1 sa 6 posto). Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u travnju se smanjila te je iznosila 0,8 postotnih bodova. 

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

 “Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije uglavnom proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga koji je kod HIPC-a iznosio spomenutih 2,3 postotna boda naprema 1,6 postotnih bodova koliko su usluge doprinijele inflaciji mjerenoj IPC-om. To je rezultat izraženijeg godišnjeg rasta cijena usluga mjerenog HIPC-om te većeg udjela usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista”, konstatiraju iz HNB-a.

  Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u travnju 2025. zadržala na razini od 2,2 posto, pri čemu je manji doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji poništio veći doprinos usluga i neprerađenih prehrambenih proizvoda. Razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u travnju se stoga smanjila u odnosu na prethodni mjesec, konstatiraju iz HNB-a.