Raspoloživi mjesečni podaci za siječanj i veljaču ove godine upućuju na porast realnog BDP-a od 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, no na godišnjoj razini moglo bi ipak doći do pada realnog BDP-a u prvom tromjesečju, zbog kontinuiranog smanjivanja gospodarske aktivnosti zabilježenog tijekom 2013., očekivanja su analitičara Hrvatske narodne banke iz travanjske Informacije o gospodarskim kretanjima.

Mjesečni podaci za siječanj i veljaču upućuju na određeno poboljšanje gospodarske aktivnosti, ali na niskoj razini i uz slabe izglede za trajno ubrzanje rasta koje potvrđuju i pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma, ocjenjuju analitičari središnje banke.

Napominju kako je tijekom siječnja i veljače zamjetno porastao nominalni robni izvoz, za 7,2 posto, a u skladu s povećanjem prodaje u inozemstvu fizički je obujam industrijske proizvodnje u siječnju i veljači zabilježio zamjetan rast, za 3,8 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

S druge strane, realni se promet od trgovine na malo tijekom siječnja i veljače blago smanjio (za 0,2 posto) u odnosu na prethodna tri mjeseca, nakon snažnog pada u posljednjem tromjesečju 2013.

Indeks fizičkog obujma građevinskih radova zabilježio je izraženo smanjenje (4,5 posto) tijekom siječnja u odnosu na prosjek prethodnog kvartala.

Analitičari HNB-a napominju i kako je kretanje navješćujućih pokazatelja za iduće razdoblje u skladu s kretanjem dostupnih mjesečnih podataka za siječanj i veljaču.

Tako je zabilježeno kontinuirano smanjenje potrošačkog optimizma u razdoblju od siječnja do ožujka, dok je poslovno pouzdanje u djelatnosti građevinarstva i dalje iznimno nisko. Jedino se u djelatnosti industrije vrijednosti pokazatelja poslovnog optimizma zadržavaju na visokoj razini, što je u prvom redu odraz povoljnih očekivanja glede povećanja proizvodnje u sljedeća tri mjeseca.

Kretanja na tržištu rada u prva dva mjeseca 2014. i dalje su bila nepovoljna, iako je zabilježeno usporavanje negativnih trendova koji su prevladavali u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Prema sezonski prilagođenim podacima, broj zaposlenih u prva se dva mjeseca ove godine blago povećao, pri čemu se nastavio snažan pad broja zaposlenih u građevinarstvu i trgovini, dok se zamjetno povećao broj zaposlenih u financijskim i djelatnostima osiguranja. U veljači je broj zaposlenih porastao i u prerađivačkoj industriji, nakon što se u šest prethodnih mjeseci kontinuirano smanjivao.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Broj nezaposlenih nastavio se povećavati, zbog čega je stopa registrirane nezaposlenosti dodatno porasla i u veljači je iznosila 20,9 posto, u usporedbi s 20,5 posto u prosincu 2013.

Analitičari središnje banke navode kako se u sljedećih nekoliko mjeseci može očekivati usporavanje negativnih kretanja na tržištu rada, ponajprije zbog pojačanog zapošljavanja u djelatnostima povezanima s turističkom sezonom.

Nominalne i realne bruto (i neto) plaće porasle su u siječnju i veljači u odnosu na kraj prethodne godine, pri čemu je rastu realnih plaća pridonosilo i daljnje smanjivanje potrošačkih cijena.

Smanjivanje razine cijena tijekom posljednjih nekoliko mjeseci dovelo je do negativnih mjesečnih stopa ukupne i temeljne inflacije (–0,3 posto, odnosno –0,4 posto u veljači). Godišnja stopa promjene potrošačkih cijena pala je na –0,6 posto u veljači, s 0,1 posto u siječnju. Razina potrošačkih cijena smanjila se na početku ove godine pod utjecajem odsutnosti domaćih inflatornih pritisaka i pada cijena prehrambenih proizvoda na međunarodnom tržištu.

Likvidnost domaćega financijskog sustava i dalje se zadržala na vrlo visokoj razini, no pritom se i dalje ne bilježi oporavak plasmana banaka. Aktivne kamatne stope banaka istodobno su smanjene zbog stupanja na snagu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, što odražava izmjene kamatnih stopa na okvirne kredite stanovništvu.

U informaciji HNB-a prenose se podaci Ministarstva financija (metodologija GFS 2001) prema kojima su prihodi konsolidirane središnje države od siječnja do studenoga 2013. iznosili 101,5 milijardi kuna i bili su za 2,1 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2012. Padu prihoda najviše su pridonijeli prihodi od poreza na dobit i PDV-a, dok su s druge strane najviše porasli prihodi od pomoći zbog korištenja fondova EU-a i prihodi od trošarina na naftne derivate.

Rashodi konsolidirane središnje države s uključenom nabavom nefinancijske imovine porasli su u tom razdoblju za 5,5 posto na godišnjoj razini, na 118,3 milijarde kuna. Povećale su se sve glavne kategorije rashoda osim rashoda za zaposlene i subvencije. Povećanju ukupnih rashoda najviše su pridonijeli rashodi za socijalne naknade zbog sanacije zdravstvenog sustava te rashodi za kamate i pomoći povezane s članstvom u EU-u.

Ukupni fiskalni manjak u razdoblju siječanj-studeni prošle godine iznosio je 18 milijardi kuna.

Javni je dug krajem siječnja ove godine iznosio 219,6 milijardi kuna te je blago smanjen u odnosu na kraj 2013. godine, navode iz HNB-a