Hrvatska narodna banka je još 2010. godine na Privrednom prizivnom sudu u Beogradu, pandanu hrvatskog Visokog trgovačkog suda, izgubila parnicu vrijednu 58,6 milijuna eura uz obrazloženje da HNB nije dokazao da je ikada dao kredite Jugobanci u stečaju te da je Hrvatska svojim administrativnim mjerama početkom 90-ih spriječila filijale beogradske banke da posluju i uredno vraćaju kredite.

Poslovni dnevnik u posjedu je presude kojom je HNB-u kao tužitelju odbačena žalba protiv prvostupanjske presude u tužbi protiv Jugobanke u kojoj je tražio povrat novca što ih je  davao Jugobančinim filijalama u Hrvatskoj na ime kratkoročnih kredita za obrtna sredstva i održavanje kratkoročne likvidnosti. HNB nije uspio utjerati novac niti u reviziji presude Vrhovnog kasacionog suda u Beogradu. U Hrvatskoj se o ovoj presudi malo zna, iako je tadašnji guverner Željko Rohatinski samo dva mjeseca prije drugostupanjske presude izjavljivao kako HNB od Jugobanke potražuje taj iznos, odlučno najavljujući povrat novca. Nakon presude više nije spominjao niti iznos niti parnicu, a kako su nam kazali u HNB-u, ukupni troškovi parničenja koji uključuju i  odvjetničke usluge, HNB su stajale 24.673 eura.

Prema dostupnim podacima o javnoj nabavi, HNB je 2011. godine sa zagrebačkim odvjetničkim društvom Žurić i partneri potpisao ugovor o nabavi vrijedan dva milijuna kuna, a isti dan i s beogradskim odvjetničkim društvom Janković, Popović i Mitić koji je zastupao HNB pred srpskim trgovačkim sudovima te se u dokumentima navodi isti iznos od dva milijuna kuna. Iz HNB-a odbacuju navode da je odvjetničko društvo Žurić i partneri angažirano kao savjetnik koji je za HNB pronašao beogradsko odvjetničko društvo. 

Nepotpuna dokumentacija
Očito je da je odvjetničko društvo Žurić i partneri usko vezano za HNB, budući da je nedavno odlučeno da  Bojan Fras, jedan od partnera tog društva, uskoči u fotelju člana Savjeta HNB-a. Možda nakon toga HNB bude više sreće u sličnim pravnim sporovima.Beogradski Privredni sud u svojoj je prvostupanjskoj presudi naveo da odbacuje HNB-ovu tužbu jer je "tužitelj pored ugovora o kreditu dostavio i analitičke kartice koje imaju isključivo evidencijski karakter knjigovodstvene dokumentacije, a predložio financijsko vještačenje isključivo na okolnost visine duga, a ne i postojanja temelja, pa se može zaključiti da je tužbeni zahtjev tužitelja prije svega nedokazan te da su se stoga stekli uvjeti za odbijanje tužbenog zahtjeva".

Drugim riječima, HNB-ovi odvjetnici nisu uspjeli priložiti dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo da je HNB  Jugobanci zaista  i isplatio novac koji je tražio natrag. Osim toga, Privredni prizivni sud u obrazloženju je posredno upozorio HNB da su filijale Jugobanke administrativnim mjerama Hrvatske 1992.  i 1993. godine odvojene od matice i da su njihova potraživanja i dugovanja vršile druge banke na području Hrvatske koje su imenovane likvidatorima filijala Jugobanke. "Na taj je način, u tijeku trajanja ugovora o kreditima, administrativnim mjerama Republike Hrvatske faktički došlo i do promjene pravnog subjektiviteta tuženika, koji je postao drugačiji u odnosu na vrijeme sklapanja predmetnih ugovora, imajući u vidu da joj je onemogućeno poslovanje putem njenih filijala koje je osnovala u Republici Hrvatskoj. 

Slijede nove presude
Zbog toga i eventualni financijski efekti ovih ugovora nisu mogli biti ostvareni u poslovanju tuženika", stoji u obrazloženju presude. Prema tom obrazloženju, dakle, Hrvatska je vlastitim propisima onemogućila Jugobanku da HNB-u vrati dugovanja koja centralna banka potražuje. Istom bi logikom sada HNB mogao tužiti Hrvatsku za naknadu štete. Ovaj citat iz obrazloženja simptomatičan je i za neke druge slučajeve koje je inicirala Jugobanka u stečaju, potražujući povrat zgrada u Hrvatskoj koje su prešle u posjed drugih banaka, tadašnjih njezinih likvidatora kao što je Riadria banka, odnosno njezina sljednica Privredna banka Zagreb. Taj dio obrazloženja ide joj na ruku, budući da je Jugobanka u Hrvatskoj tužila banke-likvidatore i da nisu ništa poduzimale kako bi naplaćivale njezina potraživanja.  Pravne, pa i političke okolnosti u Hrvatskoj su naravno drugačije nego u Srbiji pa je slična Jugobančina tužba protiv Slatinske banke odbačena na Trgovačkom sudu, ali je Visoki trgovački sud tu presudu početkom ove godine vratio na ponovno prvostupanjsko odlučivanje.  

Svi sporovi Jugobanke u Hrvatskoj

Jugobanka vs. Privredna banka Zagreb 
Jugobanka je pred trgovačkim sudovima u Zagrebu i Rijeci pokrenula tri spora protiv PBZ-a kao pravnog sljednika Riadria banke, tražeći povrat nekretnine u Rijeci i naknadu štete zbog lošeg vođenja likvidacije filijale.

Jugobanka vs. Zagrebačka banka
Tužba zbog nepravilnosti prilikom postupka likvidacije splitske podružnice Jugobanke i povrata nekretnina Jugobanke u Splitu.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Jugobanka vs. Slatinska banka 
Visoki trgovački sud preinačio je prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Bjelovaru kojom se odbio tužbeni zahtjev Jugobanke za naknadu štete od 17 milijuna kuna i vratio ga na ponovno odlučivanje.

Jugobanka vs. Metroholding
Jugobanka potražuje 67 milijuna kuna naknade za nekretnine u Zagrebu, Sesvetama, Velikoj Gorici , Sisku i Glini koje su uknjižene kao vlasništvo Metroholdinga odlukom suda iz 1993. godine.

Jugobanka vs. Republika Hrvatska 
Beogradska banka u stečaju tuži Republiku Hrvatsku za naknadu štete zbog neasvjesnog vođenja likvidacije i povrata nekretnina.