Unatoč tome što je prije oduzimanja licencije Credo banka držala tek 0,4 posto bankarskog tržišta, njezin je krah prelio nervozu na cjelokupan financijski sustav. Zbog činjenice da je u Credu blokirano oko 150 milijuna kuna fondova i osiguravatelja koje će u najboljem slučaju uspjeti povratiti tek djelomično, institucionalni ulagači u proteklih su nekoliko dana povlačili depozite iz manjih banaka, a neslužbeno se govori o oko milijardu kuna.

Premda su se odljevi prema posljednjim informacijama stabilizirali, u petak se Hrvatska narodna banka odlučila za reakciju. “Nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka povodeći se za ‘savjetima’ ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima”, poručio je HNB. Središnja banka podsjeća da prosječna kapitaliziranost banaka od 19,27 posto u kriznom razdoblju očuvala stabilnost bankarskog sustava u Hrvatskoj te da je Credo “poseban slučaj, mimo usporedbe sa stanjem u drugim bankama, uključujući i one manje”. Ipak, nervoze među financijašima ima, u petak se oglasio i HGK zatraživši bolju zaštitu imovine klijenata investicijskih društava. Vijeće Udruženja za poslovanje u posredovanju na financijskim tržištima najavilo je pokretanje inicijative za izmjene propisa koji štite imovinu klijenata investicijskih društava prilikom likvidacije ili stečaja banke kod koje su pohranjena njihova sredstva. Upravo zbog iskustva Abacus brokera, kojima je račun klijenata ostao blokiran na 9,1 milijun kuna, Udruženje traži da se novac klijenata zaštititi Zakonom o tržištu kapitala koji ga tretira kao imovinu koja se ne može ovršiti niti može ući u likvidacijsku ili stečajnu masu investicijskog društva.