Rizici u financijskom sustavu Republike Hrvatske u prvoj polovini 2023. nisu se znatnije promijenili te je izloženost sistemskim neravnotežama ostala na umjerenoj razini, navedeno je u novom broju HNB-ove publikacije Makroprudencijalna dijagnostika.

Uz pooštrenu geopolitičku situaciju, osnovni rizici za financijsku stabilnost su usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj i europodručju te ustrajna temeljna inflacija, koja bi iziskivala zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području u dužem razdoblju, istaknuto je u petak u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).

No, nepovoljne učinke usporavanja gospodarske aktivnosti, povišene inflacije, porasta kamatnih stopa i strožih uvjeta financiranja na kućanstva ublažava i dalje snažno tržište rada obilježeno snažnim rastom realnih plaća, a također, tu su i solidni poslovni rezultati nefinancijskih poduzeća u prošloj godini, naveli su.

Iz HNB-a su ocijenili da je rast hrvatskoga gospodarstva u prvoj polovini 2023. ostao razmjerno robustan, i to zahvaljujući snažnim uslužnim djelatnostima, dok je rast industrijske aktivnosti ostao prigušen.

Slabost industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, smatraju, može se povezati s usporavanjem rasta robnog izvoza, potaknutog slabijom gospodarskom aktivnosti glavnih vanjskotrgovinskih partnera.

S druge strane, iznimno dobri turistički rezultati na početku godine zajedno s raspoloživim mjesečnim pokazateljima za drugo tromjesečje navješćuju nastavak snažne potražnje za uslugama.

U skladu s navedenim HNB očekuje da bi realna stopa rasta hrvatskoga gospodarstva u 2023. mogla iznositi 2,9 posto, što je osjetno iznad prosjeka europodručja.

Otpornost kućanstava podupire znatan udio kredita s fiksnom kamatnom stopom

Iz središnje banke su istaknuli da su kamatne stope na kredite tek umjereno porasle i za sada se ne vide jači učinci stezanja monetarne politike na povećanje ranjivosti kućanstava.

Otpornost kućanstava na nepovoljne učinke porasta kamatnih stopa podupire znatan udio kredita ugovorenih uz fiksnu kamatnu stopu, dok su rastu kamatnog rizika, naveli su, ponajprije izloženi potrošači s dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, što kratkoročno ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope (NRS) kao referentnog parametra, koja se za sada tek blago povećava, zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa, kao i aktivnosti koje potrošači sami poduzimaju kako bi se zaštitili.

u porastu

HNB: Mobilno bankarstvo je u 2022. koristilo 53 posto potrošača

“Međutim, srednjoročno su kamatnom riziku izloženi i krediti vezani uz NRS, čiji bi porast povećao i zakonsku gornju granicu promjenjivih kamatnih stopa i dodatno naglasio kamatni rizik za kredite vezane uz Euribor”, upozorili su iz HNB-a.

Izvijestili su da su tijekom 2022. godine, kod otprilike petine stambenih kredita (5.500 kreditnih partija) s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Euribor te samo manjeg broja kredita vezanih uz ostale parametre, potrošači prihvatili ponude banaka da fiksiraju kamatnu stopu na kredit, ili samostalno zatražili fiksiranje kamatnih stopa.

Inflacija pokazuje znakove usporavanja

Rekli su da inflacija pokazuje znakove usporavanja i u Hrvatskoj, ponajviše pod utjecajem pada cijena energije i sporijeg rasta cijena hrane, no temeljna inflacija tek je blago usporila.

Između ostalog, snažna potražnja za uslugama pridonosi ustrajnosti temeljne inflacije, pri čemu bi nadolazeći vrhunac turističke sezone mogao potaknuti dodatni rast cijena pojedinih usluga, ocijenili su.

Pokušaj nadoknade gubitka kupovne moći u uvjetima snažnog tržišta rada, praćenog niskom nezaposlenosti i raširenim manjkovima radne snage, potaknuo je ubrzanje rasta nominalnih plaća, što dodatno pridonosi inflatornim pritiscima, napomenuli su HNB-ovi analitičari, dodajući da ustrajnost temeljne inflacije zahtijeva zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području.

Cijene stambenih nekretnina nastavile rasti, no smanjio se broj transakcija

Istaknuli su i da su cijene stambenih nekretnina nastavile rasti, dok se broj transakcija smanjio, što uz pogoršanje uvjeta financiranja može potaknuti preokret ciklusa na tržištu stambenih nekretnina, posebice ako gospodarska aktivnost znatnije oslabi.

“Iako bi takav nepovoljan scenarij mogao povećati kreditni rizik i smanjiti vrijednost instrumenata osiguranja u bilancama banaka, bankarski se sustav ocjenjuje otpornim na takve rizike zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti i likvidnosti te rastu profitabilnosti”, napisali su.

Imajući na umu povišene cikličke rizike, ponajviše u obliku snažnog rasta bankovnih kredita nefinancijskom privatnom sektoru te rasta cijena stambenih nekretnina, HNB je treći put u nepunih godinu i pol dana podigao stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime pridonosi jačanju otpornosti banaka, napomenuli su iz središnje banke.