Hrvatska narodna banka očekuje inflaciju od 4,1 posto, dok domaćem gospodarstvu prognozira tempo rasta od 2,4 posto ove godine.
Premda u odnosu na proljetnu projekciju očekuje blago usporavanje povećanja cijena uz sličan rast stope BDP-a, iz središnje banke stiže jasno upozorenje da su prognoze vrlo neizvjesne uz rizik da slika ipak bude manje optimistična.
‘Štedljivija’ fiskalna politika
Unatoč snažnom rastu cijena energenata, trenutačno se za ovu godinu očekuje usporavanje prosječne godišnje stope inflacije (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) na 4,1 posto, s prošlogodišnje razine od 4,4 posto. U idućoj godini očekuje se njezino postupno smanjivanje.
Dok svakodnevno stižu vijesti o poremećajima u globalnoj opskrbi naftom zbog situacije na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, iz HNB-a snižavanje inflatornih pritisaka objašnjavaju usporavanjem domaće potražnje i rasta plaća u kombinaciji s “prigušenim rastom inozemne potražnje za turističkim uslugama povezanim s već dostignutom visokom razinom cijena”. Povrh toga, računaju i na slabije uvozne pritiske, uključujući i cijene hrane na svjetskom i europskom tržištu.
“Pod pretpostavkom postupnog pada cijena energenata, kontinuirano restriktivne fiskalne politike i slabljenja domaće potražnje, očekuje se daljnji pad inflacije u projekcijskom razdoblju te bi se ona mogla spustiti na 2,8 posto u 2028.”, navode iz HNB-a. U isto vrijeme, nije isključena mogućnost ni njezina jačanja u slučaju ekstremnog vremena, poput toplinskih valova koji su harali ovog ljeta, a čiji bi se utjecaj direktno prelio na veće cijene hrane.
Promatra li se inflacija kroz nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC), analitičari središnje banke očekuju da bi ona u 2026. mogla privremeno ubrzati na 4,3 posto na godišnjoj razini jer je metodološki u IPC-u veći udio energenata i administrativno određenih usluga nego u harmoniziranom indeksu koji omogućuje usporedbe s ostalim zemalja u kojima kola euro.
Kada je u pitanju ekonomski zamašnjak, rast bi trebao biti u plusu 2,4 posto, koliko je projekcija targetirala i na proljeće. Sada se, međutim, računa na malo veći doprinos inozemne potražnje, dok bi domaća ipak mogla biti nešto manja.
“U odnosu na 2025. rast se vidno usporava”, navode iz HNB-a, podcrtavajući usporavanje za cijeli postotni bod nego lani. Domaća ekonomija, očekivano, ne može izbjeći prelijevanje negativnih efekata iz okruženja: to se odražava na slabiju potražnju, skuplje energente zbog rata u Iranu koji djeluju na pogoršanje pouzdanja građana i kompanija, a tu su i sporiji rast realnih dohodaka i primjetno “štedljivija” fiskalna politika.
Rast BDP-a u drugoj polovini godine trebao bi ponešto ubrzati na valu skoka maloprodaje i industrijske proizvodnje tijekom srpnja, i dalje snažnog rasta plaća, ali i očekivanim intenziviranjem priljeva EU novca do kraja godine zbog isteka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Upravo bi moment ubrzanja rasta do kraja 2026. trebao donijeti prelijevanje i na početak iduće godine pa bi rast u 2027. mogao biti sličan kao i ove godine.
Istek NPOO-a
U 2027., dakle, ulazimo s relativno pozitivnim očekivanjima, posebno kod osobne potrošnje koja bi mogla “zamjetno ojačati” unatoč nastavku usporavanja realnih dohodaka uz blagi pad stopa štednje.
Jače bi mogle “prikočiti” investicije jer se zatvara priljev dotoka besplatnog europskog novca kroz NPOO, dok bi jača vanjska potražnja mogla dati vjetra u leđa robnom izvozu, ali i turizmu. U aktualnim okolnostima, godinu nakon toga Hrvatska bi se mogla suočiti s daljnjim usporavanjem plaća i još manje europskog novca, što bi značilo daljnje usporavanje ekonomske aktivnosti.
