Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HLK: Suzbiti protekciju jednakim kriterijima za sve specijalizante

Autor: Marija Crnjak
02. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Postroženi su uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati, a Liječnička komora traži i povećanje plaća

Svi budući kandidati za dobivanje specijalizacije u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj natjecat će se po jednakim kriterijima koje propisuje upravo objavljeni Pravilnik o mjerilima za prijam specijalizanata. To je važna i dugoočekivana novost za hrvatsko zdravstvo koja bi trebala uvesti objektivnost u odabir specijalizanata, onemogućiti negativnu selekciju i povećati kvalitetu kadrova u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Jezik i psiho test
Donošenje navedenog pravilnika prva je u nizu izmjena u sustavu edukacije i prakse budućih specijalista. Idući će korak biti intencija Hrvatske liječničke komore da se specijalizantima povećaju plaće koje su sad na razini od oko 80 posto one koju primaju specijalisti, ali i da im se da više samostalnosti u radu. Država razmatra i uvođenje državne specijalizacije koja će se financirati iz državnog proračuna i trebala bi jamčiti očuvanje mreže specijalista. “Namjera je uvođenja jednakih i točno utvrđenih kriterija za sve kandidate da se na najmanju moguću mjeru suzbiju protekcija, subjektivnost, pa ako hoćete i korupcija u procesu dobivanja specijalizacije, ističe predsjednik Hrvatske liječnike komore Hrvoje Minigo. Sugovornik Poslovnog dnevnika zadovoljan je što je Ministarstvo zdravstva uvažilo zahtjev Komore da se posebno vrednuje rad kandidata u općoj praksi. Budući pristupnici za odobravanje specijalizacije uz diplomu o visokoj stručnoj spremi, položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad moraju imati i aktivno znanje jednog stranog jezika te certifikat o poznavanju rada na računalu koji se priznaje u zemljama Europske unije. Bodovi se dodjeljuju na temelju deset mjerila, pa se tako na duljinu trajanja studija može dobiti najviše šest bodova (za svaku godinu produžetka studija minus 1 bod), prosjek ocjena jednak je broju bodova, vrednuju se nagrade tijekom studija, poslijediplomski studij, stručna i znanstvena aktivnost te aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima. Za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti može se osvojiti čak šest bodova, zbog toga što se smatra da specijalizant koji je prethodno bio u općoj praksi ima više znanja i bolje komunicira s primarnom zaštitom, što je posebno važno za sve specijaliste. Budući specijalisti trebat će polagati i psihološke testove, a oni koji žele specijalizaciju iz kirurških grana medicine prijavi moraju priložiti i rezultat testiranja manualne spretnosti s ocjenom liječnika medicine rada. Također će kandidati po jedan bod moći osvojiti na temelju subjektivne ocjene svakog člana povjerenstva. Prijave kandidata primat će tročlana povjerenstva zdravstvenih ustanova koje uzimaju specijalizante, a povjerenstvo je obvezno bodovati, pozvati i obaviti razgovor sa svim prijavljenim pristupnicima u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje ponuda.

Svi budući kandidati za dobivanje specijalizacije u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj natjecat će se po jednakim kriterijima koje propisuje upravo objavljeni Pravilnik o mjerilima za prijam specijalizanata. To je važna i dugoočekivana novost za hrvatsko zdravstvo koja bi trebala uvesti objektivnost u odabir specijalizanata, onemogućiti negativnu selekciju i povećati kvalitetu kadrova u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti.

Jezik i psiho test
Donošenje navedenog pravilnika prva je u nizu izmjena u sustavu edukacije i prakse budućih specijalista. Idući će korak biti intencija Hrvatske liječničke komore da se specijalizantima povećaju plaće koje su sad na razini od oko 80 posto one koju primaju specijalisti, ali i da im se da više samostalnosti u radu. Država razmatra i uvođenje državne specijalizacije koja će se financirati iz državnog proračuna i trebala bi jamčiti očuvanje mreže specijalista. “Namjera je uvođenja jednakih i točno utvrđenih kriterija za sve kandidate da se na najmanju moguću mjeru suzbiju protekcija, subjektivnost, pa ako hoćete i korupcija u procesu dobivanja specijalizacije, ističe predsjednik Hrvatske liječnike komore Hrvoje Minigo. Sugovornik Poslovnog dnevnika zadovoljan je što je Ministarstvo zdravstva uvažilo zahtjev Komore da se posebno vrednuje rad kandidata u općoj praksi. Budući pristupnici za odobravanje specijalizacije uz diplomu o visokoj stručnoj spremi, položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad moraju imati i aktivno znanje jednog stranog jezika te certifikat o poznavanju rada na računalu koji se priznaje u zemljama Europske unije. Bodovi se dodjeljuju na temelju deset mjerila, pa se tako na duljinu trajanja studija može dobiti najviše šest bodova (za svaku godinu produžetka studija minus 1 bod), prosjek ocjena jednak je broju bodova, vrednuju se nagrade tijekom studija, poslijediplomski studij, stručna i znanstvena aktivnost te aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima. Za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti može se osvojiti čak šest bodova, zbog toga što se smatra da specijalizant koji je prethodno bio u općoj praksi ima više znanja i bolje komunicira s primarnom zaštitom, što je posebno važno za sve specijaliste. Budući specijalisti trebat će polagati i psihološke testove, a oni koji žele specijalizaciju iz kirurških grana medicine prijavi moraju priložiti i rezultat testiranja manualne spretnosti s ocjenom liječnika medicine rada. Također će kandidati po jedan bod moći osvojiti na temelju subjektivne ocjene svakog člana povjerenstva. Prijave kandidata primat će tročlana povjerenstva zdravstvenih ustanova koje uzimaju specijalizante, a povjerenstvo je obvezno bodovati, pozvati i obaviti razgovor sa svim prijavljenim pristupnicima u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje ponuda.

Bolji status
Konačni redoslijed kandidata utvrđuje se zbrajanjem bodova, a u slučaju da dvoje kandidata imaju isti broj bodova, prednost pri konačnom redoslijedu imaju sudionici Domovinskog rata. Dr. Hrvoje Minigo najavljuje da će HLK tražiti bolji status specijalizanata. “Nastojimo da se specijalizanti više osamostale u radu, odnosno da tijekom tih pet godina, koliko traje njihova specijalizacija, sami rade sve ono za što su osposobljeni, o čemu će odlučivati njihovi mentori. To je u skladu s harmonizacijom sustava specijalizacija unutar Europske unije, i vrlo je važno jer će povećati kvalitetu, odnosno stručnost budućih specijalista. U skladu s tim, specijalizantima se svakako trebaju povećati plaće”, ističe Minigo. Predsjednik HLK oprezan je kad su u pitanju državne specijalizacije, barem kad je u pitanju slovenski primjer. Slovenija koja ima velik problem nedostatka liječnika, naime, uvela je državne specijalizacije na taj način da kandidati prilikom aplikacije ne znaju u koju se ustanovu šalju. Minigo smatra da je to osjetljivo pitanje koje za liječnike može biti demotivirajuće, no slaže se da je poželjno da se plaća specijalizantima isplaćuje iz državne, a ne bolničkih blagajni.

Autor: Marija Crnjak
02. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close