Proširenje željezničkog teretnog koridora Alpe – zapadni Balkan otvara novu priliku za jačanje gospodarske i infrastrukturne suradnje Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Riječ je o koridoru koji trenutačno povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku, a početkom prošle godine pokrenuta je inicijativa za njegovo proširenje na dodatne zemlje, među kojima je i Sjeverna Makedonija.
U dva pravca
Uključivanje te zemlje u koridor postavilo bi važan okvir za intenziviranje suradnje, ponajprije u modernizaciji željezničke infrastrukture, razvoju logistike i teretnog prijevoza, ističu iz Hrvatske gospodarske komore čiji se predsjednik Luka Burilović sastao na tu temu sa zamjenikom predsjednika Vlade Republike Sjeverne Makedonije i ministrom prometa Aleksandrom Nikoloskim te njegovim izaslanstvom.
Hrvatska se, revizijom mreže TEN-T, našla u dva nova prometna koridora, čime joj je omogućen pristup izvorima europskog kapitala. To otvara prostor za snažan investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu, uključujući nastavak gradnje prema Rijeci, gdje je od prošle godine u tijeku značajna investicija u novi kontejnerski terminal.
“Revizijom koridora mreže TEN-T, za što se i HGK zalagala, Hrvatska je uključena u dva nova koridora, što znači pristup dodatnim sredstvima EU za te svrhe. Očekuje nas veliki ciklus modernizacije željeznice”, poručio je Burilović, istaknuvši i važnost neometanog protoka robe u kontekstu schengenskih pravila i kontrole vanjskih granica Unije. Hrvatska je pritom ponudila svoja iskustva prilagodbe schengenskom zakonodavstvu.
Gospodarsku suradnju dviju zemalja dodatno podupire rast robne razmjene, koja je u 2024. godini premašila 330 milijuna eura, uz kontinuirani rast hrvatskog izvoza. Struktura trgovine je raznolika – od farmaceutike i prehrambene industrije do stakla i kozmetike.
Ulaganja u promet
Sjeverna Makedonija, s druge strane, ulazi u snažan investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu i energetiku, što vidi kao priliku za uključivanje hrvatskih tvrtki. Poseban naglasak stavljen je na aktualne izazove s primjenom schengenskih pravila u cestovnom prometu.
“Kamioni nam stoje na granicama, procijenjena šteta za regiju je sto milijuna eura u tri dana. Bitno nam je žurno rješavanje situacije”, rekao je ministar Nikoloski koji, kao i prijevoznici koji prosvjeduju, smatra da bi profesionalni vozači trebali imati poseban tretmanom ili im se produljiti dozvoljeni boravak.
Iz HGK napominju da je dobra prometna povezanost obje zemlje temelj i snažnije suradnje u turizmu, ali i u novim zajedničkim projektima. Među dosadašnjim primjerima istaknuta je suradnja tvrtke Končar – Električna vozila na modernizaciji lokomotiva Makedonskih željeznica a Identificirana je nekolicina domaćih tvrtki zainteresiranih za sudjelovanje u budućim projektima modernizacije željezničke infrastrukture i voznih sredstava.
