Kako spasiti 60 godina star i devastirani motel kraj Rijeke, koji je ujedno i nagrađivano arhitektonsko djelo, što ga je za nekad moćnu mesnu industriju Sljeme dizajnirao slavni arhitekt Ivan Vitić, godinama se bave u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u čijem je vlasništvu objekt završio prije gotovo 30 godina.
Bilo je različitih ideja, započetih projekata uređenja, a kada je prije dvije godine objavljen natječaj za strateškog partnera s kojim bi se išlo u zajednički investicijski pothvat, postalo je jasno da se ide u smjeru komercijalizacije. Interesa je bilo, javio se jedan kandidat, no dogovor nije postignut i HGK je na kraju odlučio u ponovnog stavljanje u turističku funkciju Vitićevog motela ‘Sljeme’ ići samostalno.
U tišini su pripremani projekti, osmišljavana rekonstrukcija i dogradnja novih sadržaja uz izvorni projekt, a kako će izgledati i što će sve nuditi novi hotelski kompleks, danas bi HGK i službeno trebao predstaviti javnosti, te označiti početak radova.
Veliki iskorak Komore u komercijalni biznis povjeren je tvrtki u njezinu 100-postotnom vlasništvu – HGK hoteli, koja će operativno voditi investicijske aktivnosti i poslovanje novog hotelskog kompleksa na atraktivnoj lokaciji, raskrižju između Rijeke i Opatije, s lokacije na kojoj puca pogled na Kvarnerski zaljev. Novi hotel, kaže nam direktor HGK hotela Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, po kapacitetima će biti manji objekt, a zbog simbioze starog i suvremenog, poslovat će u kategoriji heritage hotela.
Zašto je HGK-u potreban ulazak u potpuno tržišni posao? Kada je 2022. ukinuta obvezna članarina za HGK za najveći dio tvrtki u Hrvatskoj, oko 95 posto, veliki pad prihoda Komora je dugoročnom strategijom odlučila nadoknaditi diversifikacijom, među ostalim i prodajom usluga na tržištu. No, Komora ima u vlasništvu i nekretnine, čijom se aktivacijom također ima u planu osigurati potrebni novac.
“Jedan od izvora prihoda je i stavljanje dijela imovine u komercijalnu funkciju, a projekt rekonstrukcije i obnove nekadašnjeg motela ‘Sljeme’ je prvi kojeg realiziramo”, kaže Radoš, podsjećajući kako su u paketu bila još dva projekta, preuređenje i prenamjena atraktivne HGK-ove zgrade na splitskoj Rivi, te projekt kongresno-poslovno-hotelskog centra u Zagrebu. No, riječki hotel prvi je s kojim se ide u realizaciju.
HGK-ov projekt, kako priča Radoš, zamišljen je kao ogledni primjer održivog turizma, koji će se zasnivati na domaćim proizvodima i uslugama, a ujedno će predstavljati i nastavak modernizma u hrvatskoj arhitekturi. Kada se odlučilo ići u projekt, izrađen je bio prijedlog razvojnog koncepta kao osnova za idejno arhitektonsko rješenje, potom je uslijedilo projektiranje i izrada končane studije isplativosti ulaganja, a nakon toga slijedili su i razgovori s poslovnim bankama i konačno zatvaranje financijske konstrukcije.
Iskorak komore na tržište
“Vjerujemo da je u konačnici postignut ekonomski optimalan ishod u kojem s pažnjom dobrog gospodarstvenika stavljamo u funkciju neaktivnu imovinu i realiziramo projekt kojim ćemo, uz dodatnu turističku vrijednost, dugoročno osigurati prihode za HGK”, kaže Radoš.
Kako je Komora, koja je živi na osjetno manjim prihodima nego ranije, uspjela zaokružiti financijsku konstrukciju za ovako vrijedan projekt? Radoš kaže kako će HGK ulaganje u hotel financirati kreditima komercijalnih banaka, te vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine.

“Ta sredstva nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se isključivo za investicije u materijalnu imovinu, odnosno ovaj i slične projekte”, pojašnjava Radoš i napominje kako se prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.
Do službene prezentacije konkretna vrijednost tog projekta drži se pod embargom, no svojedobno, kada se tražilo partnera s kojim bi HGK išao zajedno u projekt u Splitu i Rijeci, dakle prije dvije godine, spominjalo se iznose od oko 20 milijuna eura, s tim da bi u tomu veći dio bio potreban za ‘Vitićev’ hotel.
U međuvremenu su troškovi rasli, a neslužbeno se čuje kako će taj pothvat u konačnici dosegnuti vrijednost od oko 18 milijuna eura. Koliko je on zahtjevan za HGK zaključak se može izvući iz brojki o godišnjem proračunu Komore, u kojemu su za ovu godinu planirani prihodi na razini od oko 33 milijuna eura (rashodi su 3 milijuna eura manji).
Otvaranje hotela u HGK hotelima očekuju u drugoj polovini iduće godine, a bit će, uvjereni su, ogledni primjer kako revitalizacija i suvremena reinterpretacija kulturne baštine može stvoriti novu gospodarsku vrijednost i autentičan proizvod koji obogaćuje turističku ponudu.
Zaštita kulturnog dobra
“Ovim projektom stvorit ćemo ujedno i platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode – od arhitekture i dizajna do domaće ponude. Bit će to svojevrsni showroom u kojem će se moći iskusiti najbolje iz Hrvatske”, kaže Radoš, dodajući da će novi hotel biti i mjesto održavanja brojnih gospodarskih događanja i susreta koje organizira HGK.
Inače je izvorno motel Sljeme, kojeg lokalci zovu hotelom Panorama, građen u lancu sličnih objekata tadašnjeg PIK-a Sljeme duž Jadranske magistrale, a namijenjen je odmoru vozača i noćenju turista, naravno, s ciljem da se kroz taj lanac i prodaju i PIK-ovi proizvode. Kasnije je u objektu bio smješten i Savezni centar za unapređenje ugostiteljstva, mjesto za edukaciju kuhara i konobara.
No, godinama prostor zjapi prazan i propada, a potencijalni investitori bi ‘bacali oko’ na prostor na kojemu bi najprije sve srušili i potom gradili posve novi objekt. Zaštitu je to vrijedno zdanje dobilo 2015., kada mu je Ministarstvo kulture dalo status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra. Taj status pokazat će se, među ostalim, i kao teret u njegovom obnavljaju, zbog strogih uvjeta koje postavljaju konzervatori, koji usporavaju, a ujedno i poskupljuju cijelu investiciju.
“Uvjereni smo da će uspješna realizacija projekta ‘Sljeme’ potaknuti i stručnu raspravu s ciljem iznalaženja modela koji će potencijalnim investitorima omogućiti da na ekonomski održiv način mogu obnoviti i ponovno staviti u funkciju kulturna dobra, kako bi se sačuvala baština i pokrenula gospodarska aktivnost”, zaključuje Radoš.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu