U javnoj raspravi koja je prošli tjedan okončana, Nacionalni plan razvoja industrije za razdoblje od 2027. do 2034. nije zabilježio očekivan odaziv, budući da je riječ o strateškom dokumentu, no čini se da uz upisanih 28 komentara koje je dalo pet sudionika, ima i nekih čiji prijedlozi (još) nisu javno objavljeni na stranici e-savjetovanje.

Tradicionalni proizvođači

Hrvatska gospodarska komora (HGK), naime, također je participirala u raspravi, s tim da je i prethodno, u fazi pripreme dokumenta, u okviru radne skupine, Ministarstvu gospodarstva dala svoje prijedloge. No, smatraju da jedan važan prijedlog u aktualnom prijedlogu za novu industrijsku politiku nije inkorporiran, pa ga krovna gospodarska asocijacija nastoji ponovno aktualizirati.

HGK, naime, predlaže da se u okviru jednog od tri cilja nove industrijske politike, “Konkurentna i izvozno orijentirana industrija” omogući ravnopravnije uključivanje velikih te srednje velikih i tzv. mid-cap poduzeća u mjere potpore namijenjene jačanju konkurentnosti industrije.

U objašnjenju koje je dobio Poslovni dnevnik, HGK navodi kako značajan broj poduzeća zbog broja zaposlenih formalno pripada kategoriji velikih poduzeća, iako po svojim obilježjima predstavljaju tradicionalne proizvođače i izvoznike vlastitih proizvoda s kontinuiranim potrebama za ulaganjima u modernizaciju proizvodnje, digitalnu transformaciju, nove tehnologije i povećanje međunarodne konkurentnosti.

“Dosadašnji kriteriji prihvatljivosti u pojedinim programima potpore često nisu omogućavali pristup takvim poduzećima, unatoč njihovom značajnom doprinosu izvozu, industrijskoj proizvodnji i stvaranju dodane vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu”, pojašnjavaju iz HGK, smatrajući kako je pri oblikovanju i provedbi mjera potrebno osigurati širi obuhvat prihvatljivih korisnika te, gdje je to moguće i u skladu s pravilima o državnim potporama, omogućiti sudjelovanje srednje velikih, mid-cap i velikih poduzeća u ulaganjima usmjerenima na povećanje produktivnosti, proizvodnih kapaciteta, energetske učinkovitosti, tehnološke razine i otpornosti industrije.

Kriteriji prihvatljivosti pritom po njima ne bi trebali biti ograničeni isključivo na projekte automatizacije, već obuhvatiti i druga ulaganja koja dokazivo doprinose jačanju konkurentnosti, inovativnosti i izvoznog potencijala hrvatske industrije.

Strateška ograničenja

U novoj industrijskoj strategiji konkurentnost i izvoz su, inače, u prvom planu i za različite mjere njihovog poticanja u akcijskom planu za prve četiri godine, od početka 2027. do kraja 2030., predviđeno je izdvojiti 853 milijuna od ukupnog ‘paketa’ od 1,89 milijardi eura. Najveći dio, 455 milijuna eura, namijenjeno će biti za jačanje tehnoloških kapaciteta tvrtki, robotizaciju i uvođenje AI, a među ostalim poticat će se proizvodnju kompleksnijih proizvoda, posebice u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji. Nešto više od 200 milijuna eura predviđeno je i za poticaje jačem izlasku na međunarodno tržište, a pritom je namjera sufinancirati povezivanje poduzeća s lokalnim dobavljačima. No, kao i u ranijoj praksi fokus država stavlja na mala i srednja poduzeća, dok se velika, premda ih izravno ne isključuje, suočavaju s nizom strateških ograničenja i usmjerenja.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji