Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ovoj godini očekuju blagi rast domaće industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo, što znači da će se i dalje kretati na razinama za otprilike 17 posto nižima nego pretkrizne 2008. godine.

"U 2015. godini očekujemo nastavak blagog oporavka industrijske proizvodnje te dosezanje razina zabilježenih u 2012. godini“, ističe u utorak Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Kao navodi, već tri mjeseca zaredom ostvaruje se rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, pri čemu je u studenom industrijska proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,8 posto veća u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Na mjesečnoj razini također je ostvaren rast, pa je tako u studenome proizvodnja bila, prema desezoniranim podacima, veća za 2,7 posto u odnosu na listopad.

Pozitivna kretanja u studenom na godišnjoj razini, navodi Savić, strukturno su nastavak trenda smanjenja proizvodnje u rudarstvu i vađenju te povećanja proizvodnje u prerađivačkoj industriji. Kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija u zadnja tri mjeseca bilježe se oscilatorna kretanja, a u studenom je zabilježen rast od 5,3 posto. Unutar prerađivačke industrije u studenom, najveći doprinos povoljnim kretanjima proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje farmaceutskih proizvoda, proizvodnje gume i plastike te kod proizvodnje strojeva i uređaja.

U prvih jedanaest mjeseci 2014. godine, industrijska proizvodnja je bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, jedan posto veća u odnosu na isto razdoblje lani.

Po procjenama HGK, razina industrijske proizvodnje u 2014. bit će za 0,8 posto veća u odnosu na 2013., pod utjecajem povećane inozemne potražnje. Ipak, ta će razina i dalje biti oko 17 posto manja u odnosu na onu iz 2008. godine, napominje Savić.

Slab intenzitet rasta maloprodaje

U HGK u ovoj godini očekuju i vrlo blagi rast prometa u maloprodaji, za 0,4 posto, djelomično kao rezultat niske baze u prethodnim razdobljima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Za 2014. godinu očekujemo da će realni promet okvirno stagnirati, odnosno ne očekujemo da će biti većih promjena na strani domaće potražnje koja bi potaknula uzlazno kretanje, a u 2015. godini očekujemo vrlo blagi rast od 0,4 posto i to djelomično kao rezultat niske baze u prethodnim razdobljima", ističe Savić.

Dodaje da je razina realnog prometa u 2014. godini bila manja za oko 17 posto u odnosu na 2008. godinu, na što su utjecala i višegodišnja negativna kretanja na tržištu rada, s padom broja zaposlenih i realnim padom neto plaća.

U studenom 2014. godine, kako navodi HGK, promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, realno je bio 2,1 posto veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što predstavlja nastavak pozitivnog godišnjeg trenda koji traje od kolovoza 2014. godine. Prema desezoniranim podacima, u studenom je također zabilježen mjesečni rast realnog prometa od 1,1 posto.

Međutim, u prvih 11 mjeseci 2014. godine promet je realno bio svega otprilike 0,2 posto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Pozitivna kretanja slabog intenziteta, na granici sa stagnacijom, kao i općenito niska razina realnog prometa, rezultat su višegodišnjih negativnih kretanja na tržištu rada, gdje se bilježio pad broja zaposlenih i realni pad neto plaća, što je imalo negativan utjecaj na kupovnu moć stanovništva, ocjenjuju u HGK. U 2014. godini nastavljen je, kako ističu, godišnji pad broja zaposlenih, dok su neto plaće realno porasle po stopi od samo 0,3 posto.