Bez održivog financiranja nema zelene tranzicije gospodarstva, a iako su u Hrvatskoj i u EU dostupna sredstva za takvo financiranje, ono još nije dovoljno za ostvarenje postavljenih ciljeva, poručili su u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) najavljujući za rujan 6. međunarodnu konferenciju “Podržimo održivo”.

Izvještaj ‘Public Pay Studija 2025’

Evo kakve su uistinu plaće u Njemačkoj, razlike su značajne među sektorima i regijama

Ta će se konferencija u organizaciji HGK održati 9. i 10. rujna u zagrebačkoj Laubi s više od 600 sudionika iz Hrvatske i 20 zemalja svijeta te uz podnaziv “Re: Start” pružiti odgovore na mnoga pitanja o održivom i zelenom poslovanju, novim načinima poslovanja i djelovanja, ali i kritikama na račun održivosti, kazala je direktorica HGK sektora za industriju i održivi razvoj Marija Šćulac.

Najavila je sudjelovanje brojnih domaćih i stranih stručnjake te primjere prakse održivog poslovanja iz Japana i drugih zemalja, kao i teme povezanosti održivosti, profitabilnosti i konkurentnosti, upravljanja javnim bogatstvom u javno-privatnom savezništvu, može li Europa (po)ostati zelena, je li održivost stvarni pokretač ili samo marketinški trik, i druge.

Masline na Dunavu…

Kad bismo se više brinuli o navodnjavanju, kod nas bi, tvrde stručnjaci, uspijevala i riža

U sklopu konferencije održat će se i prvo natjecanje startupova na tu temu, za što je prijavljeno inovativnih 24 projekata, od kojih će najbolji osvojiti 5.000 eura, a dodijelit će se i HGK ESG nagrade za održivost. I Šćulac i potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na pitanje novinara koliko su već sada hrvatska poduzeća održiva rekli su da oko 50 poduzeća za sada imaju obveza podnositi izvješća o održivosti, ali da to, dodao je Radoš, ne znači i da su održiva, te da u HGK zapravo i ne znaju odgovor koliko je održivih poduzeća u Hrvatskoj, ali po produktivnosti za prosjekom EU zaostaju oko 40 posto te tek treba stvoriti osnove za održivost.

Radoš je iznio i podatke iz novog istraživanja HGK o održivosti provedeno na 194 poduzeća, od kojih gotovo 60 posto smatra da je održivo financiranje odnosno primjene ESG načela relevantna za poslovni model. Ipak, njih 70 posto tek djelomično poznaju modele održivog financiranje, a samo ih 20 posto i koristi neki model, za što je Radoš rekao da je dobra poruka financijskim institucijama.

U FOKUSU I JACKSON HOLE

Europske burze drže dah: Što će donijeti izvještaji i sastanak središnjih bankara?

“Sredstva su dostupna svima, ima raznih izvora, HBOR, HAMAG-BICRO, NPOO i druga, kao i banke, koje se oko toga ‘polako’ bude”, dodao je Radoš, podsjetivši da je iz NPOO-a od ukupnih 10 milijardi eura za zelenu tranziciju dostupno oko 39 posto ili oko 4 milijarde eura. To će biti potrošeno do 2026.

Oko financiranja u EU rekao je da je po podacima ECB-a udio održivih kredita u 2023.-2024. iznosio tek 2 do 3 posto te da se svi nadaju rastu tod udjela u idućem financijskom razdoblju, kada se očekuje da će u EU oko 30 posto sredstava biti namijenjeno za aktivnosti održivosti i borbe protiv klimatskih promjena. “Glavni problemi oko održivog financiranja su administrativni komplicirani zahtjevi, nedostatak informacija i edukacije, koju treba pojačati, kao i podršku države, što poduzeća i očekuju”, istaknuo je Radoš.

Najnovija analiza

Odzvonilo radu od kuće? Šefovi žele da se radnici vrate na posao

Očekuje se i da će se i hrvatska poduzeća u idućem razdoblju tome više okrenuti, jer sada, po istraživanju HGK, oko 40 posto njih izrađuje, ali i oko 40 posto ne izrađuje izvještaje o održivosti, i pitanje je koliko će ih to i morati raditi jer do 2028. postoji odgoda, a i po odredbama iz EU to moraju samo oni s tisuću i više zaposlenih.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Istraživanje HGK je pokazalo i da oko 40 posto hrvatskih poduzeća za održivo financiranje u idućih pet godina treba manje od oko 2 milijuna eura, a njih oko 20 posto 2 do 5 milijuna eura, dok ih najviše zanima zeleno, tranzicijsko i društveno financiranje, te za energetski učinkovite i projekte obnovljivih izvora.

U Njemačkoj

Dio Hrvata čekaju veći troškovi: Najavljuje se poskupljenje osobnih iskaznica

Od financijskih instrumenata najviše ih zanimaju projektno financiranje, održivi krediti i leasing. “Većina poduzeća prepoznaju važnost ESG tj. održivosti za konkurentnost, i svima je to izazov, posebice u prerađivačkoj industriji, ali su im izvori financiranja već dugo ‘trn u oku’ i treba ih više i da uvjeti budu jednostavniji. Održivost ne znači samo izvještavanje o ESG i slično, nego i koliko stvarno poslovanje pridonosi zaštiti i napretku i produktivnosti, i radnicima i okolišu”, zaključio je Radoš.