Hrvatska elektroprivreda postavljena je kao jedna od temeljnih institucija za rast javnih ulaganja koji bi prema zamisli ekonomskih stratega, trebali podići posustalo hrvatsko gospodarstvo.

HEP  najavljuje značajna ulaganja, a njegov predsjednik Uprave Perica Jukić je krajem prošle godine najavio da će u idućih pet godina samo u revitalizaciju i obnovu hidreoelektrana uložiti oko 2,1 milijardu kuna. Time bi, kako je najavljeno, HEP trebao ostvariti dodatnih 110 megavata nove snage u hidroelektranama. HEP -Operator distribucijskog sustava samo bi u ovoj godini trebao investirati gotovo milijardu kuna. "Razvojni projekti u elektroenergetici su uvijek srednjoročno izvedivi, u roku od četiri do šest godina, od čega dvije trećine vremena otpada na pripremu a trećina na izgradnju te su bez iznimke kapitalno ekstezivni i intezivni, kako u fazi izgradnje tako i u pripremnoj fazi", objasnili su u HEP-u.

Kažu da nastavljaju s jednom od najvećih investicija, izgradnjom bloka C termeolektrane na ugljen Plomin procijenjene vrijednosti veće od 800 milijuna eura.  Plinska elektrana KKE Osijek vrijedna je oko 350 milijuna eura, a  koristit će plin kao primarno gorivo. Bit će kombiniranog ciklusa (plinska i parna turbina) s kogeneracijskom proizvodnjom 450 MWe električne i 160 MWt toplinske snage. Trebala bi povećati instaliranu snagu  HEP-ovih elektrana za 12 posto. "Za projekt je ishođena lokacijska dozvola te su u tijeku pripremni natječaji za odabir izvođača radova", kažu u HEP-u za projekt čija je procijenjena vrijednost oko 350 milijuna eura. KKE ELTO Zagreb sličan je osječkom projektu te je kogeneracijska jedinica snage 150MWe/120MWt predviđena kao zamjena zamjenska jedinica za postojeći stari i neučinkoviti blok A iz 1970. godine čiji je životni vijek istekao. Za projekt je također ishođena lokacijska dozvola, izrađen  investicijski plan a u tijeku je priprema za međunarodni natječaj za odabir izvoditelja. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je oko 130 milijuna eura.

HEP nastavlja i s projektom HE Ombla koja je, baš kao i Plomin C, na noge digao ekološke aktiviste. U HEP-u kažu da  projekt ima za cilj proizvodnju pouzdane i dugoročno isplative električne energije iz hidropotencijala rijeke Omble u pretežito protočnom režimu rada, te istovremeno poboljšati pouzdanost i kapacitiranost vodoopskrbe grada Dubrovnika. Projekt ima ishođenu građevinsku dozvolu, a u tijeku je postupak glavne ocjene utjecaja na prirodu što je ujedno i završni korak prije početka same izgradnje, naglašavaju u HEP-u. Kompanija u planu ima i izgradnju kogeneracijskih bioelektrana za proizvodnju električne i toplinske energije na šumsku biomasu.

Za sada se planiraju napraviti dvije koje će biti smještene u Sisku i Osijeku od kojih bi svaka imala snagu 2MWe/10MWt. Projekti imaju  prvenstvenu namjenu grijanja mrežne vode CTS-a Sisak i Osijek, a proizvodnju električne energije provodit će u statusu povlaštenog proizvođača. "Lokacija su pogodna za smještaj kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu zbog dostupnosti drvnog potencijala u vlasništvu Hrvatskih šuma. Projekti su u završnoj fazi pregovora sa potencijalnim izvoditeljima te se planira početak izgradnje do kraja 2015. godine", napominju u HEP-u iz kojega dodaju da se pripremaju i drugi projekti čija bi se realizacija u slučaju povoljnih rezultata studija utjecaja na okoliš i pozitivne ocijene isplativosti ulaganja pripremala u sljedećem srednjoročnom razdoblju.