Dugotrajna suša, izostanak obilnijih oborina i visoke temperature ozbiljno su pogodili hrvatske rijeke, izvore i crpilišta. Dunav i Drava spustili su se na rekordno niske razine, dotoci na obali i otocima znatno su smanjeni, a oslabjela je i proizvodnja električne energije u hidroelektranama.

Unatoč izazovima, glavni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković poručuje da opskrba stanovništva vodom zasad nije ugrožena. Vodostaj Save skliznuo je na – 298 cm, dok su na Dunavu i Dravi srušeni povijesni minimumi. Zbog nepovoljnih hidroloških i meteoroloških uvjeta na Savi, Nuklearna elektrana Krško u noći na 6. kolovoza postupno će smanjiti snagu reaktora na 80 posto.

Riječ je o planiranoj mjeri kojom se osigurava da prosječna dnevna temperatura Save ne premaši 28 °C, a prosječni dnevni porast temperature tri stupnja. NEK je od remonta u studenom 2025. radio neprekidno 280 dana, a bude li se stanje pogoršavalo, snaga će se dodatno smanjivati. Posljednji je put zbog temperature i protoka Save NEK smanjenom snagom radio 2003. godine.

Bez brzog oporavka

“Nema nikakvih dilema da će Hrvatska imati dovoljno električke energije”, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak te dodao da “nema nikakve ugroze” što se tiče NEK-a. No, vratimo se vodoopskrbi.

“Situacija je dosta ozbiljna. Ovo je sada već duže malovodno razdoblje”, rekao je Đuroković za HRT, upozorivši da se brz oporavak ne može očekivati. Dunav je kod Batine pao na – 144 cm, čime je nadmašen minimum zabilježen još 1909. Povijesno niska razina izmjerena je i na Dravi, gdje je prijašnji rekord od – 172 cm premašen padom na – 192 cm. Problem su i visoke temperature vode.

Još osjetljivija je situacija na obali, otocima i krškom području. Dugotrajno razdoblje bez kiše smanjilo je izdašnost izvora i crpilišta, zbog čega su brojni vodovodi pozvali građane i gospodarstvo na racionalnu potrošnju.

“Tamo su dotoci već vrlo smanjeni pa se smanjuju kapaciteti”, kazao je Đuroković. Na pojedinim područjima bilježe se padovi tlaka u mreži, no vodoopskrba je i dalje stabilna. Uvode se mjere štednje i ograničava korištenje vode za zalijevanje, punjenje bazena i druge potrebe koje nisu nužne, ali osnovne potrebe stanovništva zasad nisu ugrožene.

U Lici je stanje relativno stabilno, iako je smanjena izdašnost pojedinih izvora, osobito na području Brinja. Đuroković je upozorio da je nestankom snježnog pokrivača izgubljen važan prirodni izvor pohranjivanja vode za ličke vodotoke.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Kontinentalna Hrvatska zasad je u povoljnijem položaju zahvaljujući podzemnim vodama i velikim riječnim sustavima. “Na kontinentu neće biti nestašica. Stanje je prilično dobro”, rekao je. Da zabrinutosti nema mjesta, poručuju iz zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje (ViO), navodeći da se crpljenje vode na području grada odvija bez poteškoća.

“U Gradu Zagrebu crpljenje vode odvija se nesmetano te trenutačno nema naznaka da bi moglo doći do poremećaja u opskrbi vodom”, istaknuli su iz ViO-a. Iz te gradske tvrtke ističu da kontinuirano ulažu u novu mrežu i održavanje postojeće infrastrukture te da provode akcijski plan smanjenja vodnih gubitaka, koji su lani iznosili 55 posto. Dodaju da njihovo vodno redarstvo provjerava slučajeve nelegalnih priključaka, a građani sumnje na neovlašteno korištenje vode mogu prijaviti na adresu vodno.redarstvo@zgh.hr.

Hrvatske vode pojačale su nadzor i na teren poslale vodočuvarske službe. Posebna pozornost usmjerena je na manje vodotoke, koji zbog slabe protočnosti i visokih temperatura postaju osjetljivi na onečišćenje.

“Svaki dotok onečišćenja u te rječice može izazvati ekološke incidente”, upozorio je Đuroković te pozvao gradove, komunalna poduzeća i gospodarske subjekte na pažljivo pročišćavanje otpadnih voda. Oporavak vodostaja ne očekuje se u sljedećih pet do sedam dana. Suša se već odražava i na hidroelektrane, osobito one na Dravi, gdje je proizvodnja smanjena zbog slabijih dotoka.

Hrvatske vode i HEP koordiniraju korištenje raspoložive vode kako se ne bi ugrozio biološki minimum u rijekama. U Istri ključnu ulogu ima akumulacijsko jezero Butoniga, koje je trenutačno dovoljno popunjeno. Veće redukcije ondje se ne očekuju, no građanima je i dalje upućen poziv na racionalno korištenje vode.

Redukcija zasad nema

Istarski vodovod i odvodnja Buzet upozorio je korisnike na području Vižinade, Kaštelira-Labinaca, Višnjana, Tinjana te dijelova Poreča i Kanfanara da odmah ograniče navodnjavanje zelenih površina i pranje dvorišta te da bi, ne smanji li se potrošnja, mogao biti uveden prvi stupanj redukcije. Iz Vodovoda Pula-Labin, koji opskrbljuje Puljštinu, Labinštinu i dio središnje Istre, poručuju pak da je vodoopskrba redovita te da redukcije zasad nisu predviđene.